Ako je suditi prema prijedlozima koje je ministar financija Zdravko Marić prihvatio nakon zatvaranja javne rasprave o poreznoj reformi, pokleknuo je u samo dva slučaja: doprinosa za plaće direktora i širenja proizvoda na koje se smanjuje stopa PDV-a.
Kada je riječ o direktorskim plaćama, umjesto povećanja koeficijenta s 0,65 na 1,1 za sve, kako je pojasnio, “jedino što se mijenja za one koji rade na pola radnog vremena, diže se osnovica na 0,65 posto, dakle kao da rade puno radno vrijeme”. Na taj način bit će zahvaćeni samo oni koji su doista koristili rupu u zakonu.
Izmjenom Zakona o PDV-u, pak, od iduće godine predviđa se proširenje primjene snižene stope od 13 posto “na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja”. Također, od 2020. godine smanjit će se opća stopa PDV-a na 24 posto. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić rekao je da se time pomaže potrošnji hrvatskih domaćih poljoprivrednih proizvoda te je konačnim rješenjem “izrazito zadovoljan”.
Rast troška
Stoga bi se moglo reći da su u javnoj raspravi najuspješniji bili ministar Tolušić i analitičari-direktori koji su potaknuli žustru javnu raspravu zbog mogućnosti povećanja troška plaća direktora prijavljenih na skraćeno radno vrijeme. Pokušaji HUP-a da proguraju barem neke od 40-ak mjera nisu naišli na plodno tlo, dok se oporbeni političari nisu previše niti upuštali u raspravu o poreznoj reformi. Kako to gledaju pojedini ekonomski analitičari, ministar je u konačnici prihvatio samo prijedloge koje su pratili veliki pritisci, a da pritom ne koštaju mnogo. Iako on spominje ukupni iznos trogodišnje porezne reforme od oko šest milijardi kuna, u proračunu za iduću godinu očito nije spreman za fiskalni trošak veći od oko 2,7 milijardi kuna. Razlog je uglavnom poznat: teško predvidiv trošak Uljanika.
Kao glavni dobitnik posljednjeg kruga porezne reforme već je detektiran ministar zdravstva Milan Kujundžić, koji je izborio rast zdravstvenih doprinosa s 15 na 16,5 posto, a time i povećanje prihoda za oko 1,3 milijarde kuna. Međutim, veliko je pitanje koliko će to u konačnici biti dobro za sam sustav jer bi, prema ocjeni mnogih, moglo samo odgoditi njegovu nužnu racionalizaciju.
Pojeftinjenje
Premda je to daleko od njihovih zahtjeva, poslodavcima bi na kraju ipak trebao ostati iznos od 900 do 950 milijuna, dok bi se kućni budžeti građana trebali smanjiti za oko 80 kuna zbog nižeg oporezivanja prehrambenih proizvoda. Ministar procjenjuje da bi odabrani proizvodi trebali pojeftiniti oko 10 posto, a hoće li, odlučiti će sami trgovci. Kada je riječ o dohocima, prostora za znatnije povećanje bit će samo u slučaju onih s visokim plaćama.
Najmanje razloga za zadovoljstvo, naravno, imaju oni kojima će izmjene značiti sužavanje prostora za porezne utaje, pa i povećanje poreznog opterećenja. Rasprava koju je izazvao posljednji krug ove reforme u svakom slučaju nadilazi njezin fiskalni učinak. No, bolje da se raspravlja o smanjenju poreza, nego o povećanju rashoda. Možda je to i najveći uspjeh ministra. Međutim, prostor za smanjenje poreza zahvaljujući rastu prihoda sada je potrošen. Ubuduće će to biti moguće samo ako se smanje rashodi ili se vlasti konačno odluče za veće oporezivanje imovine.
DOBITNICI
Ministar zdravstva - rast doprinosa sa 15 na 16,5 posto
Ministar poljoprivrede - niži PDV uspio je izboriti za životinje i jaja
Poslodavci - rasterećenje od oko 900 milijuna kuna
Građani - kućni budžeti niži za oko 80 kuna, a plaće većine zaposlenih za oko 30 kuna
Oni s visokim plaćama - dizanjem razreda za oporezivanje po stopi od 36 posto sa 17.500 na 25.000 plaće u prosjeku rastu od tisuću do dvije kuna
GUBITNICI
Odbačeni prijedlozi - tijekom javne rasprave stiglo je više od 600 prijedloga, ali gotovo svi su odbačeni
HUP - nije uspio pokušaj da izbori dodatno porezno rasterećenje plaća i porezna izuzeća za prehranu, 13. plaću i prijevoz oni s nižim i srednjim plaćama, povećanje neoporezive osnovice do 5000 kuna ministar nije prihvatio, uz argument da bi to značilo trošak od 2 milijarde kuna
Porezni utajivači - porezni obveznici koji će u sustav PDV-a morati ući tijekom godine, čim dosegnu prag od 300 tisuća kuna, a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine
Iznajmljivači - paušalni porez na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu ne smije biti manji od 150 kuna, niit veći od 1.500 kuna. Sada je kreće od 150 do 300 kuna.