'Zbog monetarne politike smo samo u zadnjih par godina izgubili cijelu jednu tvornicu'

Pod menadžerskom palicom Marinka Došena tvrtka AD Plastik je u zadnjih pet godina više nego udvostručila svoju vrijednost i izrasla u jednog od vodećih hrvatskih izvoznika, ali on je u BizCasting podcastu istaknuo kako naša država monetarnom politikom koči izvoz i investicije.

„Na razini prihoda koje smo imali lani, samo jačanje kune nam je smanjilo kunske prihode negdje između 2 do 3 milijuna eura, što znači da smo svake tri do četiri godine izgubili jednu tvornicu. Takva monetarna politika nije išla u prilog izvozu, niti investicijama okrenutim prema izvozu, a kao zemlja smo značajno poskupili“, istaknuo je Došen koji se stoga, sasvim razumljivo, iznimno raduje uvođenju eura.

„Nije neka tajna da je industrijska strategija našega gospodarstva nešto što treba doraditi jer ne možemo biti zadovoljni udjelom industrije u BDP-u. Mi moramo ponuditi nešto više i bolje u odnosu na naše okruženje jer kapital ide tamo gdje mu je povoljnije. Nismo napravili dovoljno po tom pitanju, a dugoročno gledano, bez stranih investicije u industriju za izvoz nećemo imati značajne pomake“, naglašava i dodaje kako je, uz tečaj, skupa država glavni razlog zaostajanja.

Što se tiče korona krize, poručio je da moramo spašavati ovo malo industrije što imamo slikovito kazavši kako je „bolje izgubiti ruku nego glavu i jedan milijun nego pet“. I AD Plastik, prema njegovim riječima, čeka pad od 30-ak posto u odnosu na prošlu godinu, no ističe kako se ne boji za budućnost jer su stvorili solidne zalihe kapitala prethodnih godina, a imaju i odlične odnose sa svojim kupcima. „Ako ne propadnu kompanije poput Mercedesa, Renaulta i sličnih, nećemo propasti ni mi. A njihov je utjecaj na gospodarstva matičnih zemalja jednostavno prevelik za tako nešto“, poručio je, dodavši da AD Plastik spada među male globalne dobavljače i da je pitanje poslovne strategije kojim će tempom rasti.

„Ako previše porastemo, velike ribe bi nas mogle pojesti. Mi se držimo organskog rasta i svoju dobit ulažemo u proizvodnju dodane vrijednosti kako bi se taj ciklus nastavio i jačao. Cilj nam je raditi proizvode što veće dodane vrijednosti, zato investiramo u automatizaciju bez koje ne možemo zadovoljiti kriterije kvalitete. Samo u našu zagrebačku tvornicu smo u robotizirane pogone za bojanje uložili 250 milijuna kuna“, kazao je.

U BizCastingu je istaknuo kako je automobilska industrija jedna od najreguliranijih i da pruža vrlo malo manevarskog prostora. „Volim reći da je Toyota sve pokvarila jer je sve propisala, samo zato su auti sve bolji, a sve jeftiniji“, rekao je, uz napomenu da se u takvim tržišnim uvjetima može probiti samo vrhunskom kvalitetom i ugledom koji je AD Plastik gradio godinama.

„Rastemo organski, a ambicija nam je ugrađivati što više pameti i dodatne vrijednosti u naše proizvode. S time dolaze i bolje marže, a onda i sredstva za nove investicije“, pojasnio je.

Ističe kako kod nas manjka kadrova jer nemamo tradiciju proizvodnje automobila, ali oni se uspijevaju snaći i privlače inženjere time što rade s vrhunskim svjetskim kompanijama. „Nemamo veliku fluktuaciju jer nemamo konkurencije, a svojim zaposlenicima omogućujemo stjecanje najnovijih znanja i to im diže cijenu na tržištu“, naglasio je Došen, dodavši kako u autoindustriji postoje stvarni trendovi moda koja se događa u ciklusima.

Kao trendove u automobilskoj industriji ističe sigurnost, smanjenje težine, odnosno potrošnje i ekologija, sve ostalo, smatra prolaznim trendovima. „Šareni ženski auti, connectivity, car sharing, sve je to moda koja dugoročno neće imati veliki utjecaj. Električni auti će dobiti svoj dio tržišta, car sharing će zaživjeti u centrima velikih gradova, ali sve to će uzeti ispod 30 posto tržišta na neke duge staze“, smatra Došen i prognozira kako benzinski motori neće brzo nestati s tržišta, iako već danas postoji alternativa.

„Bit će benzinaca dok bude nafte. Jedina ozbiljna prijetnja im je vodik, ali mislim da se ta industrijska rješenja još čuvaju u nekim sefovima“, izjavio je pa se osvrnuo na eventualnu prodaju AD Plastika nekom većem igraču.

„Sve je moguće, mi trenutno nemamo tih ambicija, ali o tome ne odlučuju menadžeri, a ponekad ne ni svi dioničari. To je to nemilosrdno tržište kapitala i to je pitanje nekih većih poluga, kako će se stvari razviti“, odgovorio je pa se osvrnuo na dionice AD Plastika koje su zbog korone pale za 50 posto, ali su brzo vratile dio vrijednosti.

„Tržište kapitala je vrlo osjetljivo, mi smo ušli na taj prime market i kriteriji su nam dosta strogi, ali i potrebni zbog transparentnosti odnosa s ulagačima i mi ih ispunjavamo. Nezavisne analize analitičara su tvrdile da je dionica AD Plastika prije krize bila podcijenjena za barem 20 posto. Mislim da naši dioničari mogu biti zadovoljni jer smo u zadnjih pet godina više nego udvostručili vrijednost dionice, a samim time i kompanije. To im je nagrada za povjerenje koje su nam ukazali i mi ćemo se brzo vratiti na pretkrizne razine“, pojasnio je Došen, uz napomenu da u sukobu između menadžmenta i vlasništva, vlasništvo uvijek pobjeđuje.

Otkrio je i što smatra receptom za menadžerski uspjeh. „Priča o leadershipu je velika priča i ja smatram da je menadžment apsolutno podcijenjen. Dobar menadžer mora znati puno o poslu kojim se bavi, odnosno provoditi strategiju tvrtke, ali isto tako mora znati upravljati ljudima. Rekao bih da je poznavanje posle oko 40 posto, ali upravljanje ljudima je presudno. Te liderske karakteristike se mogu malo popravljati, ali netko tko nije lider po profilu ne može to naučiti. Ja sam stalno gladan uspjeha i važno je i kod suradnika stvoriti taj izazov i glad, no ni to se ne može kod svakoga“, kazao je Došen dodavši da rezultat sve govori i u poslu i u životu.

„Ja uvijek volim reći da me nije stavio ni komitet ni tata nego ljudi koji su uložili svoje novce i ne bi bio tu da oni nisu zadovoljni mojim radom“, naglasio je, dodavši kako je pobornik odmjerene autokracije. Naglasio je kako su se kroz tisućljeća održale samo dvije strukture – crkva i vojske jer se u njima zna red i tko kome odgovara.

U BizCastingu je otkrio i da je počeo ozbiljno kuhati za vrijeme korone, najviše dalmatinske specijalitete jer mu je Dalmacija prirasla srcu kroz posao. Split smatra hrvatskim Rio de Janeirom, a da se odlično uklopio pokazuje i njegova ljubav prema balotama.