Konferencija „IPO kao prilika za dugoročne vlasnike i rast kroz tržište kapitala“, koju zajednički organiziraju Jutarnji list i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), okupila je danas u Zagrebu predstavnike financijskog i poslovnog sektora kako bi raspravili potencijal i izazove inicijalne javne ponude dionica. Program je otvorio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, dok je uvodno izlaganje održao predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, dr. sc. Ante Žigman.
Kroz niz prezentacija i središnju panel-raspravu konferencija je zamišljena da ukaže kako tržište kapitala može postati snažan alat za poduzetnike koji su spremni izaći izvan tradicionalnih vlasničkih okvira. Na primjerima hrvatskih i europskih tvrtki raspravljat će se o onome dobrom i lošem što IPO donosi – od ispunjavanja regulatornih zahtjeva do održavanja transparentnosti i kontinuirane komunikacije s investitorima.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, dr. sc. Ante Žigman, u svojoj je prezentaciji na konferenciji naglasio da hrvatsko tržište kapitala pokazuje jasne znakove vitalnosti i rasta. Istaknuo je kako je u posljednjih nekoliko godina zabilježen snažan rast tržišne kapitalizacije te povećan interes investitora za kotirane kompanije, što potvrđuje da domaća burza postaje važan kanal financiranja.
- Prije osam godina kada smo krenuli s ovom konferencijom bilo je pitanje koliko je takva tema u Hrvatskoj važna. Broj ljudi koji se danas okupio na konferenciji pokazuje koliko su se i kako stvari u posljednje vrijeme promijenile. Kao nikada do sada ove godine se u medijima pozitivno pisalo o tržištu kapitala, poručio je Žigman.
Burzovni prometi svake godine rastu, a ove godine su eksplodirali. Već u prvih osam mjeseci ove godine promet na zagrebačkoj burzi prešao je 500 milijuna eura, što je znatno više od prijašnjih godina, dodao je.
Raste i interes investitora.
-Građani, suočeni s inflacijom i niskim kamatama na štednju, sve više ulažu u dionice, fondove i ETF-ove. Taj interes će samo rasti u sljedećim godinama - smatra Žigman.
IPO se, prema njegovim podacima, pokazuje kao ključan alat za dugoročni razvoj poduzeća: donosi veću vidljivost, jača povjerenje ulagača, privlači kvalitetne menadžere i olakšava vlasničku sukcesiju. Prezentacija je naglasila i da izlazak na uređeno tržište povećava profesionalizaciju poslovanja te otvara vrata domaćem i međunarodnom tržištu kapitala.
Posebnu pozornost Žigman je posvetio ulozi korporativnog upravljanja, koje Hanfa sustavno mjeri i prati kroz svoj godišnji izvještaj. Kvalitetno upravljanje, naglasio je, doprinosi održivosti i otpornosti poduzeća te je važan preduvjet usklađivanja s ciljevima Zelenog plana Europske unije.
Podaci iz prezentacije pokazuju i kretanja na Zagrebačkoj burzi – od rasta prometa i kapitalizacije do sve većeg interesa stranih ulagača. Zaključak izlaganja bio je da tržište kapitala u Hrvatskoj ima potencijal postati snažan motor rasta, ali da je za to nužno da se što više domaćih poduzetnika odluči na IPO kao strateški iskorak.
- Zahvaljujem svima, posebno ministarstvu financija koje je omogućilo da tržište kapitala u Hrvatskoj ovako napreduje - zaključio je Žigman.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac u uvodnom je obraćanju naglasio kako je razvoj tržišta kapitala jedan od strateških prioriteta aktualne Vlade, uz dekarbonizaciju, digitalizaciju, demografiju i obrazovanje. „Tržište kapitala nikada do sada nije bilo snažnije u fokusu državne politike“, poručio je Primorac, dodavši da se ne gleda samo na trgovanje vrijednosnim papirima, nego na kapitalno tržište kao ključno mjesto za financiranje inovacija, dugoročno osiguravanje kapitala za mala i srednja poduzeća te priliku za građane da ulažu i grade sigurniju budućnost.
Podsjetio je da je Vlada 2023. pokrenula izdavanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, što je označio izlaskom iz „zone komfora“. Do danas je provedeno 16 izdanja, u kojima je prikupljeno više od 10 milijardi eura. Trenutno je gotovo 10 posto javnog duga u rukama građana, dok je više od 300 milijuna eura kamata preusmjereno od financijskih institucija prema građanima. Otvoreno je i više od 50 tisuća novih investicijskih računa.
Posebno je istaknuo važnost digitalnih alata koje omogućuju jednostavniji pristup ulaganjima. „To nije infrastruktura izgrađena samo za državu, nego platforma dostupna svim izdavateljima i investitorima“, rekao je Primorac.
Govorio je i o regionalnim integracijama tržišta kapitala, podsjetivši da je Hrvatska potpisala memorandum s osam drugih država srednje i istočne Europe. Cilj je, naglasio je, povezivanjem manjih i nelikvidnih tržišta stvoriti snažniji i otporniji regionalni okvir.
„Hrvatskoj ne nedostaje kapitala – financijska imovina građana prelazi 100 milijardi eura, no prevelik dio tog novca pasivno stoji na bankovnim računima. Naš je cilj mobilizirati tu štednju i usmjeriti je prema inovativnim poduzećima i razvojnim projektima“, rekao je Primorac.
Na kraju je istaknuo je kako se razmatra osnivanje posebnog IPO fonda koji bi zajedno s privatnim investitorima sudjelovao u inicijalnim javnim ponudama. „Neću ulaziti u detalje, ali Hrvatska banka za obnovu i razvitak bila bi sjajna institucija da udomi takav fond“, poručio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....