Proučivši podatke o lanjskoj proizvodnji električne energije u 78 zemalja koje pokrivaju 93 posto globalne potražnje za strujom, britanski energetski institut Ember zauzeo je stajalište da bi 2022. mogla biti prekretnička godina u globalnoj "zelenoj tranziciji" energetike. Ključni podaci za potonju Emberovu tvrdnju su rekordno niski udio ugljika u globalnoj proizvodnji električne energije od 436 grama CO2 u kilovatsatu proizvedene struje, što je, tvrdi Institut, najčišća električna energija u povijesti, te rast udjela solarnih i vjetroelektrana u globalnom energetskom miksu za 12,1 posto. Podsjećajući da je Međunarodna energetska organizacija (IEA) označila 2040. kao godinu nulte emisije CO2, a 2050. kao godinu nulte emisije CO2 u ekonomiji, analitičari Embera započinju svoju analizu globalne proizvodnje električne energije opaskom kako bi energetika trebala biti prva koja će iz proizvodnje izbaciti fosilna goriva.
Rast potražnje
"Dekarbonizacija energetskog sektora je u tijeku, budući da je u 2022. rekordni rast vjetra i sunca doveo udjel emisija CO2 u svjetskoj proizvodnji električne energije na najnižu razinu u povijesti. Bit će impresivno kada emisije u energetskom sektoru počnu padati iz godine u godinu, ali taj trenutak još nije došao i emisije moraju početi brzo padati", upozorava analitički tim britanskog instituta predvođeni Malgorzatom Wiatros-Motykom. Naime, prema podacima Embera, i u prošloj godini povećana je, za 1,3 posto, uporaba fosilnih goriva u energetici, ali je zbog rasta proizvodnje iz "obnovljivaca" došlo do pada udjela ugljika u kilovatsatu proizvedene struje. Institut tvrdi da je u 2022. dosegnut povijesni plafon, ili "peak", u potrošnji fosilnih goriva u energetici. "S prosječnim rastom potražnje za električnom energijom i čistom energijom, predviđamo da će 2023. doći do malog pada proizvodnje fosilnih goriva od 47 teravatsati ili, iskazano u postocima, pada od 0,3 posto, s većim padom u narednim godinama kako vjetar i solar budu dalje rasli. To bi značilo da je 2022. dosegnut vrhunac emisija CO2. Nova era pada emisija u energetskom sektoru je blizu", ključna je procjena Emberova istraživanja. Raščlanivši lanjski rast upotrebe fosilnih goriva u proizvodnji struje, britanski institut napominje kako je proizvodnja struje iz ugljena i lani rasla, i to za 1,1 posto što je, ističu, prosječna stopa rasta u proteklom desetljeću. Nisu se, dodaje isti izvor, pokazale točnima prognoze da će se globalna proizvodnja u energetici iz ugljena u 2022. povećati zbog energetske krize.
"Proizvodnja električne energije na plin neznatno je pala, za 0,2 posto, u 2022. To je drugi put da se takav pad dogodio u tri godine, a sve uslijed visokih cijena plina na globalnoj razini. Lani je izgrađeno novih plinskih elektrana u proizvodnom kapacitetu od 31 gigavatsati, što je najmanje u posljednjih 18 godina", navodi se u analizi. Ukazujući na značaj spomenutog globalnog rasta proizvodnje struje iz "obnovljivaca", analitički tim Embera napominje kako bi rast emisija CO2 u energetici bez doprinosa "obnovljivaca" tržištu struje lani bio 20 posto. Prema istome izvoru, globalni rast proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca od 557 teravatsati zadovoljio je 80 posto rasta potražnje za električnom energijom 2022.
"Rast čiste energije vjerojatno će premašiti rast potražnje za električnom energijom 2023. i to bi bila prva godina s takvim omjerom ponude struje iz OiE i ukupne potražnje za strujom, a da nije riječ o recesijskoj godini", komentira se u analizi koja donosi i podatak da je udio energije proizvedene iz sunca i vjetra u globalnoj potrošnji struje lani dosegao 12 posto, a primjerice 2010. bio je ispod tri posto. Zajedno s energijom proizvedenom u nuklearkama i hidroelektranama "obnovljivci" sudjeluju u globalnom energetskom miksu s 39 posto, izračunao je Ember.
Visoke stope rasta
U Emberu upozoravaju kako će proizvodnja iz vjetra i sunca u energetici morati održati visoke stope rasta u ovom desetljeću, i to stope koje su veće, dodaju, od svih drugih izvora čiste električne energije. Uz taj rast bit će potrebna i veća pozornost energetskoj učinkovitosti kako bi se, napominju, izbjegao nenadani rast potražnje za električnom energijom. "Potreban je hitan rad na osiguravanju integracije vjetroelektrana i sunca u mrežu s dozvolama za planiranje, mrežnim priključcima, fleksibilnosti mreže i uvjeta na tržištu. Pad proizvodnje fosilnih goriva znači ne samo da će doći do postupnog smanjenja proizvodnje energije iz ugljena nego i da je, prvi put, nadohvat ruke postupno smanjenje proizvodnje energije iz plina", zaključuje se u dijelu analize posvećene prognozi daljnjih globalnih kretanja. Prema izračunu IEA-e, podsjetimo, zajednički udjel proizvodnje struje iz vjetra i solara u globalnom energetskom miksu mora najkasnije do 2030. dosegnuti 41 posto kako bi za elektroenergetski sektor uopće bio ostvariv spomenuti cilj "nula posto" fosilnih goriva u proizvodnji 2040. Kad su u pitanju rezultati Emberova istraživanja za Europsku uniju, i u energetici članica Unije je lani došlo do povećanja emisija CO2, ali za 2,8 posto što je značajno veći rast od globalnog. Kao uzroke tog rasta navodi povijesno niske rezultate proizvodnje struje u nuklearkama i hidroelektranama, što je, ističu, nadomješteno povećanjem proizvodnje iz ugljena i plina.Dok je globalni rast potražnje za električnom energijom lani iznosio 2,5 posto, u EU je istovrsni pokazatelj zabilježio pad potražnje od tri posto. Inače, SAD, Kina i Indija lani kreirali 93 posto rasta potražnje za električnom energijom.
