Ovogodišnji Dan inženjera Hrvatske održan u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu pod sloganom panela 'Nacionalni plan oporavka i otpornosti i cjeloživotno obrazovanje“ bio je posvećen dugoročnom osmišljavanju podizanja konkurentnosti inženjerske struke na domaćem i svjetskom tržištu. Naglasak je dat na neiskorištena nacionalna bogatstva te na ukazivanje što domaća STEM industrija može učiniti da se stave u funkciju održivog razvoja, priopćili su iz Hrvatskog inženjerskog saveza.
- Hrvatska inženjerska struka pokazala je u proteklih gotovo dvije godine, od kada nas je od 22.3.2022. pogodio niz potresa, koliko je važno imati domaće znanje, koje se u teškim trenutcima može brzo staviti u funkciju i ponuditi rješenja za hitnu, ali i trajnu sanaciju šteta od u ovom primjeru elementarnih nepogoda. Sada je pred nama jedan od najznačajnijih razdoblja za oporavak gospodarstva, koji će biti i veliki izazov za hrvatsko inženjerstvo. Bez razvoja vlastitih znanja nećemo moći dugoročno zadržati konkurentnost ni na domaćem, a još teže na svjetskom tržištu, izjavio je dipl. ing. Zdravko Jurčec, predsjednik HIS-a.
Stručni skup – usmjerenje za Dan inženjera Hrvatske
Kako se ističe u priopćenju, usmjerenja za ovogodišnji Dan inženjera Hrvatske dao je ranije, 24.2 2022., održan stručan skup također u organizaciji HIS-a pod nazivom ''Doprinos STEM-a u realizaciji ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“ na kojem su izlagali prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta, izv. prof.dr.sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, izv. prof. dr.sc. Andreja Pirc Barčić sa Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, dipl.ing.građ. Irena Križ Šelendić,v.d. ravnateljice Uprava za energetsku učinkovitost u zgradarstvu,projekte i programe Europske unije Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, dipl. ing. građ. Snježana Špehar, nadzorna inženjerka za građevinske radove iz HŽ infrastruktura d.o.o.,izv. prof. dr. sc. Hrvoje Meaški, dekan Geotehničkog fakulteta, dipl. ing. arh Davor Trupković, dipl. ing. arh., ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija kao i dvoje inozemnih gostiju prof. Leonardo Iannucci i prof. Emma Angellini sa Veleučilište u Torinu.
Kako iskoristiti konkretne domaće prirodne resurse na održivi način
U panelu ''Nacionalni plan oporavka i otpornosti i cjeloživotno obrazovanje“ na sam Dan inženjera Hrvatske sudjelovali su uz predsjednika HIS-a Jurčeca, kao moderatora, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dipl.ing. građ. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, dipl. ing.građ. Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, izv. prof. dr. sc. Vjekoslav Živković, prodekan Drvnotehnološkog odsjeka Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin i prof. dr. sc. Lovre Krstulović Opara, FESB Split, član UO-a HIS-a i predsjednik HIS STEM WG-a.
Što se samog nacionalnog oporavka i obnove tiče, spomenuto je da sukladno europskim kriterijima neophodno povećati osobna primanja inženjera za ne manje od 30 do 50%.
I dalje nam pored uvezenih tridesetak tisuća inozemnih radnika u građevinarstvu nedostaje daljnjih 20 tisuća, ističe se u priopćenju.
Jučer izabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, inače dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naglasio je da želi da Sveučilište u Zagrebu postati sukreator hrvatske budućnosti na način da akademska zajednica ne čeka više da bude pitana već da sama identificira probleme i nudi odgovarajuća rješenja.
- Žalosno je da se nitko nije od strane nadležnih hrvatskih institucija upitao što znači odliv inženjera u inozemstvo, odnosno koliko nas je do sada koštao odliv STEM resursa te kako te neželjene procese usporiti ili amortizirati. I to ne samo u fokusu troškova nimalo jeftinog školovanja već i ostvarenja dodatne vrijednosti u inovacijama i novim tehnologijama, koje su inženjeri, koji su otišli raditi izvan Hrvatske, trebali iznjedriti, upozorio je Jurčec.
Rješenja na strateškoj i taktičkoj razini
Rješenja treba tražiti, rečeno je, na strateškoj i taktičkoj razini.
- Na strateškoj državne institucije RH - od ministarstava do agencija – trebaju razraditi više modela konkretnih i transparentnih poticaja direktno kompanijama kao ključnim nositeljima tehnološkog znanja i razvoja, a na taktičkoj neophodno je usmjeravati i podržavati na svim razinama i svim raspoloživim materijalnim resursima spajanje javnog i privatnog sektora u inženjerstvu, prvenstveno stvaranjem kompanijskih instituta kao nositelja istraživanja i razvoja poput nekad instituta Rade Končara sa više od 1000 zaposlenika i to u otvorenoj i bliskoj tripartitnoj suradnji, rekao je prof.dr.sc. Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti, svetog trojstva znanosti, javnog i poslovnog sektora.
- Samo tako doći ćemo do konkretnih poslovnih modela i rješenja kako u održivom okruženju u fokusu nacionalnih interesa iskoristiti dio raspoloživih resursa od 48% područja Hrvatske sa drvnom masom ili pak staviti u energetsku funkciju 500 megawata (MW) 10termalnih izvora kojima naša zemlja raspolaže. Nitko nije pozvaniji od hrvatskih inženjera da odgovori na ova za našu zemlju i njenu opstojnost krucijalna pitanja', naglasio je tom prilikom Jurčec.
Priznanja i zahvale
HIS je ove godine dodijelio priznanja u kategoriji udruga Hrvatskom savezu građevinskih inženjera za iznimna postignuća, Hrvatskom društvu kemijskih inženjera i tehnologa za časopis priznate kvalitete i Hrvatskom mjeriteljsku društvu za uspješno strukovno obrazovanje te zahvale za uspješnu znanstveno-stručnu suradnju Građevinskom fakultetu u Zagrebu i prof. dr. sc. Vjeri Krstelj, dugogodišnjoj predsjednici HIS-a za dugogodišnji rad i pomoć u djelovanju HIS-a, zaključuje se u priopćenju.