Ilustracija




 
 Neja Markicevic/Cropix
BIKINI STATISTIKA

Zagreb ima čak 29 socijalnih programa, evo koliko imaju ostali gradovi

Na grad Zagreb otpada oko 56 posto svih troškova lokalnih jedinica za socijalnu zaštitu
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 17. srpanj 2021. 20:57

Stabiliziranje gradskih financija, očito je, teško će ići bez zadiranja u stečena prava i izdatke koje je bivša vlast planirala u iznosu od 12,8 milijardi kuna. Kako plaće i materijalni rashodi čine gotovo 70 posto proračuna, razumljivo je da se tu mogu postići i najveće uštede. Međutim, nisu zanemarive ni druge stavke, među kojima su naknade građanima, po kojima je Zagreb osobito poznat. Hvaleći se socijalnom osjetljivošću, gradske vlasti navode u strategiji 2021. - 2025. da Zagreb ima čak 29 programa socijalne zaštite, "znatno veći od prosjeka za gradove ili veće gradove". Kako je pokazalo istraživanje EU o socijalnim programima u Hrvatskoj, gradovi u prosjeku imaju 7,9 programa, a općine 4,8. Tako na Zagreb otpada oko 56 posto svih troškova lokalnih jedinica za socijalnu zaštitu, a posebno se ističe briga za umirovljenike, osobe s invaliditetom, djecu i obitelj. No, od svih programa najskuplja je ona namijenjena roditeljima-odgojiteljima, a koju je lani koristio 4767 osoba i iznosila je 4912 kuna.

Na nju se odnosi više od polovice svih izdataka za socijalne usluge u ukupnom iznosu od 877 milijuna kuna. Najbrojniji su korisnici izuzeća od plaćanja karte ZET-a, njih je 63.858, slijede doplatak za osobe s invaliditetom (14.288) i naknade umirovljenicima (7062.), ali ima i neobičnih vrsta pomoći, s malim brojem korisnika, kao što su ljetovanje (762) ili pomoć djeci u mliječnoj hrani (30).

Najava ukidanja nekih mjera naišla je na očekivanu reakciju oporbe. Stručnjaci, međutim, već dugo upozoravaju na bit problema: da stanovnici bogatijih sredina ne bi trebali uživati veću socijalnu zaštitu od onih u manje razvijenim područjima zemlje. U analitičkoj podlozi za Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, Svjetska banka podsjeća na problem dvostruke nejednakosti, ekonomske i socijalne. Kako bi se sustav poboljšao, daje brojne preporuke. Iako je decentralizacija sustava poželjna jer omogućuje veću bliskost s korisnicima naknada, ravnomjerna regionalna dostupnost podrazumijevala bi preciznu procjenu raspoloživih sredstva na svim razinama vlasti i jasno određivanje prioriteta. To pak podrazumijeva određivanje službi i osoba na gradskoj, županijskoj i državnoj razini koje bi kontinuirano razmjenjivale relevantne podatke, tako da socijalne naknade primaju oni kojima su doista potrebne, prema usklađenim kriterijima.

Linker
27. srpanj 2021 07:26