Poslovanje u prvih pola godine

Zaba zadržala istu dobit, uz manje prihode od kamata i veće od naknada

Neto prihod od kamata iznosio je 277 milijuna eura, što je pad od 5,8 posto ili 17 milijuna eura, dok je neto prihod od provizija i naknada porastao 10,6 posto ili devet milijuna eura, dosegnuvši 94 milijuna eura

Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zagrebačke banke

 Darko Tomas/Cropix
Neto prihod od kamata iznosio je 277 milijuna eura, što je pad od 5,8 posto ili 17 milijuna eura, dok je neto prihod od provizija i naknada porastao 10,6 posto ili devet milijuna eura, dosegnuvši 94 milijuna eura

Sa smanjivanjem kamatnih stopa završilo je i razdoblje snažnog rasta dobiti banaka. U prvoj polovini ove godine Grupa Zagrebačke banke je, nakon oporezivanja, ostvarila dobit od 305 milijuna eura, koliko je iznosila i u istom razdoblju prošle godine, pokazuje financijsko izvješće objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Dobit same banke ostala je, također, na istoj razini od 258 milijuna eura.

U izvješću koje potpisuje Uprava predvođena predsjednikom Daliborom Ćubelom navodi se da su nastavili ostvarivati dobre rezultate: "Poslovni prihodi su stabilni, troškovi ukazuju na operativnu izvrsnost. Kapitalna i likvidnosna pozicija je snažna, kreditni portfelj je dostatno pokriven rezervacijama."

Neto prihod od kamata iznosio je 277 milijuna eura, što je pad od 5,8 posto ili 17 milijuna eura, dok je neto prihod od provizija i naknada porastao 10,6 posto ili devet milijuna eura, dosegnuvši 94 milijuna eura.

Na razini Grupe (uključuje UniCredit Bank Mostar i UniCredit Leasing Croatia) od kamata su prikupljena 442 milijuna eura, 7,1 posto ili 34 milijuna eura manje nego u prvoj polovini prošle godine. No još su snažnije pali rashodi za kamate, koje banka isplaćuje štedišama: smanjeni su za 14 posto ili za 16 milijuna eura, pa su iznosili 98 milijuna eura. Tako je ublažen i pad neto kamatnih prihoda, iznosili su 344 milijuna eura ili pet posto manje nego u prvoj polovini prošle godine.

Ipak, Grupa je na kraju uspjela povećati ukupne poslovne prihode za jedan posto, na 522 milijuna eura, zahvaljujući drugim izvorima, prihodima od provizija i naknada, dobiti od trgovanja i ostalih prihoda i rashoda.

Pozivajući se na "neizvjesno" tržišno okruženje, Uprava navodi da je neizvjestan i razmjer posljedica na makroekonomski scenarij, pa na buduću financijsku poziciju Grupe te na rezultate poslovanja. "Grupa nastavlja podržavati klijente te primjereno procjenjuje njihovu kreditnu sposobnost, pažljivo razmatra prikladnost klasifikacije u pojedine rizične skupine kao i povezani utjecaj na financijske izvještaje", piše Uprava.

Kada se gleda ukupni bankarski sektor, dostupni podaci ove godine upućuju da bi im dobit mogla biti manja nego lani, kada su kamatne stope bile više, ne samo na kredite nego i na depozite koje banke drže u HNB-u. U prvom tromjesečju ove godine, prema podacima središnje banke, dobit bankarskog sektora je pala 9,4 posto u odnosu na ostvarenu u prvom tromjesečju 2024. godine, na 375 milijuna eura. Posljedica toga "jest smanjenje pokazatelja profitabilnosti": prinos na imovinu iznosio je 1,8 posto, a prinos na kapital (ROE) 15,4 posto.

Povećava se obročna naplata

Gotovo istodobno kada je u Saboru izglasan Zakon o usporedivosti naknada, Zagrebačka banka je klijentima poslala obavijest o izmjeni uvjeta poslovanja. "Ako niste suglasni s navedenim izmjenama, molimo da nas o tome obavijestite pismenim putem najkasnije do 4. 10. 2025.", stoji u obavijesti. U protivnom, smatrat će se da su korisnici suglasni. Iz prilično opsežnih dokumenata nije baš jednostavno detektirati o čemu se radi, pa ni donijeti odluku pristati ili ne, ali suština izmjena odnosi se na usklađivanje s Uredbom o instant plaćanjima koja banke obvezuje da od 5. listopada osiguraju slanje i primanje SEPA instant kreditnih transfera u eurima, pri čemu naknada ne smije biti veća od one za "obične" transfere. Tako naknada za izvršenje instant trajnog naloga, primjerice, u Zabi stoji 0,50 eura. Banka dodaje da se uvodi mogućnost ugovaranja trajnih naloga za sve vrste plaćanja, a povećava se maksimalni iznos obročne otplate do tri rate, s 300 na 535 eura (M.K.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
22. srpanj 2025 14:27