Istarski ipsilon na dionici od tunela Učka mijenja se svaki dan, a krenuli su i pripremni radovi na probijanju druge cijevi tunela. Jedan je to od najvećih infrastrukturnih radova trenutno u državi, a direktor Bina Istre Dario Silić najavljuje da će cijela dionica bez druge cijevi kroz tunel biti puštena u promet proje roka, i to na ljeto.
Radovi na Istarskom ipsilonu su u punom jeku. Hoće li biti dovršeni prije roka?
Na dosadašnjim fazama izgradnje Istarskog ipsilona, izvođač je, dobrom organizacijom i intenzivnim tempom, uvijek uspio dovršiti radove prema planu, pa tako je i prva dionica Rogovići-Cerovlje u dužini od 12 kilometara puštena u promet u ugovorenim rokovima, i to u studenom prošle godine. Na preostalih 16 kilometara, radovi napreduju i brže u odnosu na plan pa smo si postavili novi cilj, pustiti u promet dionicu Cerovlje-Vranja i prije ugovorenog roka koji ističe u studenom 2021. Ukoliko ne budemo naišli na tehničke poteškoće dionica bi bila puštena u promet već tijekom ljeta 2021.
Koliko ih je bilo teško izvoditi u situaciji pandemije i je li bilo problema s radnom snagom?
Covid kriza je znatno pogodila i Bina Istru budući da smo imali preko 30% gubitka u prihodima od cestarina ili skoro 100 milijuna kuna gubitka, međutim dobrom organizacijom gradilišta i održavanja Istarskog Ipsilona uspjeli smo stabilizirati društvo i nastaviti radove bez kašnjenja. Tomu je znatno doprinijelo rezanje svih naših operativnih troškova, refinanciranje dugova te pokrivanje gubitka prihoda od cestarina od 50 milijuna kuna u 2020. godini od strane dioničara Bina Istre.
U jednom takvom teškom kontekstu poslovanja, Bina Istra nije čekala kraj krize te je nastavila s građenjem dionice Pazin - tunel Učka te konstantno i danonoćno razvijala i pripremala gradnju i financiranje dionice Vranja – tunel Učka. Bina Istra nije tražila nikakve olakšice od Vlade, niti produžetak koncesije radi utjecaja Covid krize, nego je refinanciranjem kredita i optimizacijom troškova dodatno smanjila opterećenje u državnom proračunu, primjerice za 500 milijuna kuna samo u ove dvije godine. Gradnja dionice Pazin – tunel Učka u vrijednosti od cca 400 milijuna eura, definitivno je doprinijela zadnje 2 godine te će doprinijeti također u sljedeće 3 godine rastu BDP-a Hrvatske te zapošljavanju mladih s područja Istre i Primorsko-goranske županije.
Koliko je dnevno ljudi na gradilištu? Koje firme su angažirane?
Građenje i dupliranje Istarskog Ipsilona omogućilo je zapošljavanje velikog broja ljudi, a preko 95% radova izvode hrvatske građevinske kompanije kao podizvođači. Preko izvođača radova bilo je direktno ili indirektno angažirao više od 1000 djelatnika na izvođenju građevinskih radova. Na tzv. fazi 2B2-1, koja uključuje izgradnju druge cijevi tunela Učka, planira se zaposliti oko 700 djelatnika u razdoblju građenja te dodatnih 20 zaposlenih u razdoblju održavanja.
Jeste li već počeli probijanje tunela i kako su krenuli radovi? Koliko će trajati i s kojim ćete se izazovima susresti?
Da, nakon potpisivanja ugovora o izgradnji, krajem prosinca 2020. godine službeno su krenuli radovi na izgradnji druge cijevi tunela Učka čime je započeo teći ugovorni rok izgradnje dionice Vranja - Tunel Učka od 42 mjeseca.
Inženjeri angažirani od strane izvođača radova, trenutno rade na tehničkim pripremama vezanim za prvu etapu zahvata tj. izgradnju pristupne ceste za potrebe teške mehanizacije koja će biti angažirana na proboju tunela, kao i na organizaciji cjelokupne logistike. Ova pristupna cesta je ključna kako bi se radovi na portalu tunela Učka odvijali bez remećenja prometa kroz postojeću tunelsku cijev. Financiranje radova na toj dionica, posebice druga cijev tunela Učka osigurano je od strane koncesionara u iznosu od 1,5 milijardi kuna, pribavljene su sve građevinske dozvole te osigurano zemljišta za početak gradnje.
Druga cijev tunela Učka obuhvaća izgradnju drugog kolničkog traka od čvora Vranja do tunela Učka, odnosno portala Kvarner, dionice duge 8 kilometara na sjeveroistočnoj strani autoceste, a koja uključuje 5,6 kilometara druge cijevi tunela Učka s opremom i poprečnim vezama koje spajaju postojeću tunelsku cijevi te izgradnju novog odmorišta na kvarnerskoj strani tunela Učka. Također, radovi će uključivati izgradnju novog čvora Vranja, izgradnju novog podvožnjaka, izgradnju dva nova nadvožnjaka, izgradnju prometne poveznice iznad portala obje cijevi tunela Učka na istarskoj strani, izgradnju tri nova cestarinska prolaza te izgradnju nove zgrade za vatrogasnu postrojbu na postojećoj platformi s istarske strane tunela Učka. Ona je prilično zahtjevna jer zona radova prolazi kroz geološki osjetljivo područje te se treba izgraditi pod prometom.
Kada planirate prošiti vijadukte nad Limskom dragom i Mirnom i imate li zaokruženu financijsku konstrukciju?
Bina Istra neće stati s razvojem projekta, ostaje nam pored dionice Matulji - Učka i razvoj faze 2B2-3, odnosno vijadukti Mirna i Limska Draga kao i zaustavna traka na pojedinim dionicama, i dat ćemo sve od sebe u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture da po završetku ove dionice nastavimo i završimo Istarski ipsilon u punom profilu kako je i predviđeno faznom gradnjom iz Ugovora o koncesiji.
Dionica Vranja - Matulji je dio sveobuhvatne Transeuropske prometne mreže („TEN-T“), čime se primjereno povezuje Istra s ostatkom Hrvatske tako da je ta dionica prioritetna za Bina Istru tim više što je promet najveći na toj dionici kao i broj prometnih nezgoda.
Kolika će biti cijena cestarine nakon što dovršite ovu dionicu od Rogovići do Učke?
Za cijenu cestarine novih dionica primjeni će se ista tarifna politika po kilometru kao i na postojećim dionicama u punom profilu Istarskog ipsilona. U tijeku je priprema prometne i tarifne studije nakon čega će se započeti s usuglašavanjem cijena s resornim ministarstvom te konačna odluka o cijenama cestarine. U tarifnoj politici svakako će se uzeti u obzir i politika popusta za lokalnu populaciju kako bi putovanje bilo što povoljnije za učestale korisnike Istarskog ipsilona.
Razmišljate li o uvođenju vinjete?
- U našem okruženju, sve manje se koristi sustav klasičnih vinjeta. Čak i naši susjedi Slovenci od prosinca ove godine prelaze na elektroničke vinjete. Preporuke i smjernice EU idu u smjeru naplate cestarine po kilometru. Mi, Bina Istra i HAC, zajedno sa vanjskim konzultantima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, radimo na uvođenju novog sustava elektroničke naplate cestarina. Riječ je o tzv. free flow sustavu koji se temelji na slobodnom protoku vozila. Naime, sustav će biti bez zaustavljanja, beskontaktan i bezgotovinski. U vozilu će trebati biti uređaj preko kojeg će se očitati prijeđena kilometraža i obračunati cestarina. To je sustav sličan postojećem ENC-u, no funkcionira bez usporavanja i zaustavljanja vozila. Nakon što se donese konačna odluka o novom sustavu naplate cestarine, slijedi raspisivanje natječaja za njegovu ugradnju te postepeni prelazak na novi sustav.
Kada se planira dovršiti dionica do Matulja? Koje su sve predradnje potrebne da bi se krenulo u te radovi i koliko bi oni stajali?
U tijeku je projektiranje dionice tunel Učka - Matulji, nakon čega će uslijediti postupak otkupa zemljišta. Prioritet je na radovima dupliranja dionice tunel Učka - Matulji kako bi korisnici mogli voziti punim profilom autoceste od izlaska iz tunela Učka na portalu Kvarner prema Rijeci. Konkretan početak radova na izgradnji dionice tunel Učka-Matulji predviđen je unutar dvije godine ukoliko se realiziraju tehnički i financijski preduvjeti te ishode brojna odobrenja od strane EU te državnih institucija, dok će izgradnja trajati oko 36 mjeseci. Prije samog početka radova preostaje nam dobiti neophodna odobrenja Koncedenta te konačno zatvoriti financijsku konstrukciju kao i pripremiti potrebnu dokumentaciju za dobivanje pozitivne ocjene od strane Europske komisije.
Potrebno je naglasiti da će izgradnja dionice tunel Učka – Matulji dovesti do niza ključnih koristi za građane i korisnike Istarskog ipsilona. Prvenstveno bih istaknuo povećanje razine sigurnosti dionice, naime sada bilježimo dvije do tri prometne nezgode s teškim posljedicama godišnje. Pored toga valja istaknuti i veću protočnost prometa, a time i skraćenje vremena putovanja. Siguran sam da tko god se vozi ljeti prema Rijeci ili Zagrebu, dobro mu je poznata gužva koja se stvara na semaforima u Matuljima. Nije zanemariv ni doprinos u unapređenje zaštite okoliša. Morate znati da na toj dionici postojeći sustav odvodnje nije adekvatan što za vrijeme jakih kiša uzrokuje poplave na zemljištu uz autocestu pa i u području kuća za vrijeme jakih kiša. Danas na dionici Matulji Učka sve štetne tvari od vozila uglavnom završavaju u prirodi, dok će sutra izgradnjom novog zatvorenog sustava odvodne sve otpadne vodi skupljati te pročišćavati prije puštanja u prirodu. Osim toga, na toj dionici predviđeno je postavljanje bukobrana neposredno uz trasu u zoni Veprinac i Matulji i to u dužini od oko 5 kilometara uz postojeći i planirani novi kolnik autoceste. Također, bit će uložena i sredstva u hortikulturu kako bi se nova trasa i odmorište što bolje uklopili u prirodu. Izgradnja će omogućiti dizanje hrvatskog BDP-a a puni profil autoceste povećanje turizma budući da 90% turista dolazi u Istru vozilom.
Mi već sada radimo na svim tehničkim odobrenjima, iako moram spomenuti kako povremeno nailazimo na opstrukciju od strane pojedinih mještana o čemu smo razgovarali u više navrata s gradonačelnikom Opatije i njegovim timom, no, vjerujem kako ćemo pronaći zajednički jezik i adekvatno rješenje na obostrano zadovoljstvo.
Ovaj pravac dodatno će biti valoriziran kada se spoji sa dionicom koju planira izgraditi HAC, a koja bi povezivala autocestu A6 Rijeka-Zagreb te A7 s A8 (Matulji – Kanfanar) u koncesiji Bina-Istre. Na taj način će Pula biti autocestom povezana sa Zagrebom. Izračunali smo da će putovanje od Pule do Zagreba tada trajati 2 i pol sata.
Kakva je bila poslovna i financijska 2020. te što očekujete od 2021. godine?
2020. godina bila je vrlo kompleksna za nas, morali smo osigurati financijsku stabilnost Društva te plaćanje dugova, a sve to kako bi se osigurala financijska konstrukcija za nastavak projekta. U godini u kojoj je vladala Covid kriza, izgubili smo 30% prometa ili 100 milijuna kuna i to je zahtijevalo da ulažimo velike napore u optimizaciju svih troškova kako bi pokazali našim financijskim partnerima, mislim na bankare, određenu sposobnost. Također, uspjeli smo refinancirati dugove te pokriti gubitak prihoda od cestarina od 50 milijuna kuna u 2020. godini od strane dioničara Bina Istre. Unatoč poteškoćama, osigurali smo financijsku stabilnost i omogućili nastavak projekta. Zbog toga je 2020. bila teška godina, ali istovremeno i pozitivna.