REBALANS PRORAČUNA

Za mirovine još 300 milijuna, za plaće u javnom sektoru 220 milijuna, a za mjere pomoći 270 milijuna €

Ukupni rashodi povećavaju se za 1,2 milijarde eura, na iznos od 29,3 milijarde

Andrej Plenković

 Damir Skomrlj/CROPIX

Novim rebalansom, koji će na Vladi u četvrtak predstaviti ministar financija Marko Primorac, ovogodišnji proračun bit će uvećan za 1,2 milijarde eura. Tako će se rashodi povećati s 28,1 na 29,3 milijarde eura, a glavni razlozi su veća izdvajanja za obnovu od potresa, za plaće, mirovine i poljoprivredu te financiranje Vladinih mjera pomoći građanima.

Prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva financija, za usklađivanje mirovina bit će izdvojeno dodatnih nešto više od 300 milijuna eura, za obnovu oko 275 milijuna eura, dodatne mjere pomoći građanima stajat će oko 270 milijuna eura, a plaće u javnom sektoru oko 220 milijuna.

Zbog povećane inflacije, očekivano, najviše rastu izdaci za mirovine koje se od rujna isplaćuju po iznosu uvećanom za 8,42 posto, što je najveća stopa usklađivanja od početka 1999. godine. U originalnom proračunu s kraja prošle godine Vlada je u ovoj godini planirala povećanje mirovina za 513 milijuna eura. Plaće za zaposlene, pak, trebale su rasti 360 milijuna eura, ali naknadne povišice u javnom sektoru donijele su i dodatne izdatke.

Skok prihoda

Uz učinak inflacije, pritisak na rast izdataka potiče i dobro punjenje proračuna, a znatno veći prihodi od planiranih također su razlog rebalansu. Nedavno predstavljeno izvršenje proračuna u prvih pola godine pokazuje da je ostvaren višak od 556 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a. U odnosu na isto razdoblje lani ukupni prihodi su porasli čak 30 posto, na 13,7 milijardi eura. Pritom su porezni prihodi povećani za 24 posto, a snažno su rasli i doprinosi za mirovinsko osiguranje te prihodi od pomoći, odnosno sredstva EU.

Premda nešto sporijom dinamikom, značajno su porasli i rashodi, 19,3 posto ili 2,1 milijardu eura, pa su iznosili 13,1 milijardu eura. Tome su najviše pridonijeli sanacije šteta od potresa, mjere Vlade za pomoć građanima i gospodarstvu te povećanja rashoda za mirovine i za zaposlene.

image

Marko Primorac

Ranko Suvar/CROPIX

Unatoč povećanju rashoda, fiskalna konsolidacija napreduje bolje od očekivanja. Krajem prošle godine Vlada je planirala deficit od 2,6 posto BDP-a, ali agencija Fitch ovih je dana ocijenila da bi manjak mogao iznositi 0,4 posto BDP-a, znatno manje nego što su očekivali u travnju. Proračunski rezultati, ocjenjuju, bili su snažni jer je visoka inflacija u prvom dijelu godine potaknula rast prihoda, a u drugom dijelu godine slijedi rast izdataka zbog troškova indeksacije mirovina, nedavnog usvojenog paketa potpora te podizanja plaća u javnom sektoru.

U idućoj godini prognoziraju povećanje proračunskog manjka na 1,6 posto BDP-a, a u 2025. bi se trebao ponovno smanjiti, na 0,8 posto BDP-a. Proračunski prihodi u 2024. godini trebali bi biti slabiji zbog niže inflacije, odnosno manjeg nominalnog rasta, kao i promjena u oporezivanju osobnog dohotka i smanjenja doprinosa. Istodobno, Vladu očekuje povećanje rashoda zbog viših plaća u javnom sektoru, "socijalne potrošnje" i većih kapitalnih ulaganja, ali Fitch vidi i "umjereni" rizik dodatnog povećanja potrošnje zbog izbora.

Pad javnog duga

Premda su mnoge zemlje proteklih godina zabilježile pogoršanje fiskalnih pokazatelja, Hrvatska nastavlja s vidljivim poboljšanjem stanja javnih financija. Javni dug je na kraju drugog tromjesečja smanjen za 514 milijuna eura u odnosu na prvi kvartal i iznosio je 47,6 milijardi eura, 66,9 posto BDP-a, podaci su HNB-a. To je za 2,6 postotna boda manje nego na kraju prvog tromjesečja te 1,9 bodova manje u odnosu na kraj 2022. godine. Agencija Fitch ocjenjuje da će se javni dug u ovoj godini spustiti na 62,1 posto "i bit će za 25 postotnih bodova manji od najviše razine u pandemijskoj 2020.".

Trend smanjenja nastavit će se i u idućim godinama, iako sporijim tempom, za dva do tri postotna boda godišnje, odražavajući sporiji rast nominalnog BDP-a. Tako bi se do 2027., ocjenjuju, trebao spustiti ispod razine od 55 posto BDP-a. Takva očekivanja podupiru kreditni rejting zemlje i osiguravaju komotniju poziciju u pogledu cijene zaduživanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. svibanj 2024 00:27