Za IT-jevce stiže poseban institut ‘rada na daljinu‘

Nakon višemjesečnih konzultacija ovog tjedna formalno počinju pregovori o novom Zakonu o radu (ZOR), s obzirom na to da je, kako saznajemo, sazvan prvi sastanak radne skupine u koju su uključeni Vladini socijalni partneri, poslodavci i sindikati.

Najavljeno je osuvremenjivanje zakona, a to će značiti i dopune vezane uz rad na izdvojenom mjestu, koji se u Hrvatskoj do sada malo koristio, te uvođenje novog pojma "rad na daljinu", koji bi se isključivo odnosio na obavljanje posla informacijsko-komunikacijskom tehnologijom, najavila je Josipa Klišanin, načelnica Sektora za radne odnose u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, na nedavno održanom okruglom stolu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.

Također, namjera je propisati i mogućnost ugovaranja povremenog rada na izdvojenom mjestu i rada na daljinu, što je ujedno i jedan od zahtjeva Hrvatske udruge poslodavaca, ali i propisati postupanje u izvanrednim okolnostima, kao što je to pandemija ili viša sila, kada bi to bilo moguće u kratkom, vrlo ograničenom vremenskom razdoblju, bez pisanog sporazuma, ali uz radnikov pristanak.

Hibridni model

Razna su istraživanja pokazala, iznosi Klišanin, da stalan rad od kuće možda neće biti toliko dominantan u idućem razdoblju, ali zasigurno će hibridni model biti široko zastupljen u svijetu rada. Važeće zakonske odredbe za takve uvjete smatraju u Hrvatskoj nedovoljnima jer u ZOR-u postoji samo članak koji govori o obveznom sadržaju ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada (čl. 17) i ništa drugo. Namjera je Ministarstva da ga proširi i "razbije" u tri cjeline - u prvoj će se precizno definirati što je to rad na izdvojenom mjestu i rad na daljinu kao jedna od njegovih inačica, u drugoj će se upotpuniti obveze poslodavaca koje u tim uvjetima postoje, a u trećoj obvezni sadržaj ugovora o radu.

- Nije da je nemoguće na temelju današnjih važećih propisa raditi i povremeno od kuće ako radnik i poslodavac takvo nešto ugovore ugovorom o radu, ali to nije posebno prepoznato u ZOR-u i gotovo da nije korišteno, izuzev pandemijskih okolnosti, što je bila specifična situacija - kaže Klišanin. Povremeni rad od kuće, naglašava, mora se općenito temeljiti na dobrovoljnosti, to jest na suglasnosti radnika.

Što se tiče obveza poslodavaca, među njima će biti strože definirana naknada troškova radnika jer on kod kuće troši svoje resurse, primjerice struju, internet ili opremu, a za vrijeme pandemije korone ta se naknada rijetko isplaćivala. Poslodavci sada traže da ona bude neoporeziva, a vladajući su o tome spremni razgovarati. Još, kako je rekla Klišanin, nisu postigli dogovor s Ministarstvom financija, ali ono jest upoznato s HUP-ovim prijedlogom.

Vezano uz obvezni sadržaj ugovora za rad na izdvojenom mjestu, koji je sada nedovoljno utvrđen, ocjenjuje Klišanin, u ZOR će se prenijeti još jedna europska direktiva, o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima. Što će to značiti? Dok je sada mjesto rada samo ono koje odredi poslodavac, prema novoj definiciji moći će ga odrediti i sam radnik, što će se navesti u ugovoru o radu i bit će u izravnoj vezi s mogućnošću rada na daljinu. Kako bi to točno moglo izgledati i kako se konkretno primjenjivati, tek se treba razjasniti u pregovorima o ZOR-u.

Zaštita na radu

U sklopu osuvremenjivanja i fleksibilizacije propisa, jedno od škakljivih pitanja je zaštita na radu na izdvojenom mjestu, odnosno sigurnost. Kad se radi o administrativnim i uredskim poslovima, već je propisano da poslodavac nema obvezu izrade dokumenta o procjeni rizika takvog radnog mjesta jer se smatraju niskorizičnima, ali u HUP-u ipak postavljaju pitanje tko preuzima odgovornost za provedbu zaštite na radu u tim slučajevima. Za to je, naime, inače odgovoran poslodavac. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata prilično je oprezan kad je riječ o mogućim novim odredbama.

Kako je najavljeno, u novom ZOR-u vjerojatno će se propisati i mogućnost rada od kuće na zahtjev samog radnika "radi usklađenja njegova profesionalnog života s osobnim i obiteljskim potrebama", što je i dio europske direktive koja to zahtijeva za roditelje djece do osme godine života i za osobe koje pružaju skrb oboljelim članovima kućanstva, kaže Klišanin.

Ako to poslodavac neće moći pružiti, dužan će biti to pismeno obrazložiti, a kategorije radnika na koje bi se to odnosilo mogu biti i šire od navedenog.