Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi skliznuli više od 1,5 posto, što je posljedica oštrog pada cijena dionica tehnoloških i internetskih kompanija koje su godinama prevodile po rastu na tržištu.
Dow Jones skliznuo je 395 bodova ili 1,56 posto, na 25.017 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,66 posto, na 2.690 bodova, a Nasdaq indeks 3,03 posto, na 7.028 bodova.
Pad indeksa ponajviše je posljedica oštrog pada cijena dionica u tehnološkom sektoru, u prosjeku za 3,8 posto. Pritom je cijena Applea skliznula 4 posto, nakon napisa u medijima da je posljednjih tjedana kompanija smanjila narudžbe za proizvodnju sva tri nova modela iPhonea.
Pod pritiskom su se našle i dionice tzv. FANG skupine, koje su godinama predvodile po rastu na tržištu. Tako je cijena Facebooka potonula 5,7 posto, Amazon.coma 5,1, Netflixa 5,5, a Alphabeta, krovne kompanije Googlea, 3,8 posto.
„Može se vidjeti povlačenje ulagača iz tehnološkog sektora i prebacivanje sredstava u neke druge, a tržište je pod pritiskom jer se radi o velikim kompanijama”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u fondu Kingsview Asset Management.
Defenzivni sektori, kao što su komunalni i nekretninski, jedini su jučer završili u pozitivnom području.
Fed i dalje diže kamate
Loše je na tržište utjecala i izjava Johna Williamsa, predsjednika ogranka Feda u New Yorku, da će američka središnja banka nastaviti s planiranim postupnim povećanjem kamata prema više neutralnim razinama. To je razočaralo ulagače jer su krajem prošloga tjedna poruke nekoliko dužnosnika Feda o usporavanju rasta globalnog gospodarstva izazvale špekulacije o usporavanju tempa povećanja kamata Feda. Većina analitičara i dalje očekuje da će Fed u prosincu povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine. No, u idućoj bi se godini, špekulira se, Fed mogao odlučiti na stanku po pitanju kamata.
Ulagači su oprezni i zbog toga što nije jasno smanjuju li se trgovinske tenzije između Pekinga i Washingtona. U petak je predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da je Kina poslala odgovore na zahtjeve SAD-a u vezi trgovinskih pitanja i da SAD možda neće uvesti nove carine. Međutim, između Kine i SAD-a ponovno je zaiskrilo tijekom vikenda na sastanku Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC). Kineski predsjednik Xi Jinping u svom je govoru osudio protekcionizam i politiku "Amerika prva", istaknuvši da pravila međunarodne trgovine ne smiju biti u službi "sebičnih programa".
Potpredsjednik SAD-a Mike Pence žestoko je uzvratio rekavši da Washington neće nimalo uzmaknuti u vezi s carinama: "Uveli smo carine na kinesku robu vrijednu 250 milijarda dolara i taj bi se broj mogao više nego udvostručiti. Nadamo se poboljšanju, ali SAD neće promijeniti ponašanje sve dok Kina ne promijeni svoje".
Tako je na Wall Streetu jučer nastavljeno nesigurno trgovanje, koje obilježava posljednje tjedne.
U listopadu su na najvećoj svjetskoj burzi cijene dionica oštro pale jer ulagači nisu bili skloni riziku zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i povećanja kamata Feda. Početkom studenoga tržište se ponešto oporavilo, posebice nakon izbora za američki Kongres, zbog čega je jedan od razloga nesigurnosti uklonjen s tržišta. Međutim, posljednjih je dana tržište ponovno pod pritiskom jer su gotovo svi razlozi koji su u listopadu izazvali pad cijena dionica i dalje prisutni.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,19 posto, na 7.000 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,85 posto, na 11.244 boda, a pariški CAC 0,79 posto, na 4.985 bodova.
Azijske burze pale, ulagači oprezni
Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica oštro pale, kao i na Wall Streetu dan prije, što je ponajviše posljedica pada tehnološkog sektora jer se ulagači plaše slabljenja potražnje za proizvodima tih kompanija. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,9 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,2 posto, dok su cijene cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,4 i 1,9 posto.
Azijske su burze pod pritiskom zbog jučerašnjeg pada burzovnih indeksa na Wall Streetu za više od 1,5 posto, pri čemu su najviše pale cijena dionica u tehnološkom sektoru. Zbog toga je i na azijskim burzama jutros pod najvećim pritiskom tehnološki sektor.
„Pad cijena dionica na Wall Streetu spriječio je svaki pokušaj tržišta da se oporave od nedavnog pada. Raspoloženje ulagača potisnuto je zbog slabosti američkog tehnološkog sektora”, kaže Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.
Cijene nafte pod pritiskom već sedmi tjedan
Cijena barela na američkom tržištu stagnira oko 57,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,1 posto, na 66,70 dolara. Cijene nafte pod pritiskom su već sedmi tjedan jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Jučer su cijene 'crnog zlata' ponešto porasle nakon najava da bi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) uskoro mogla smanjiti proizvodnju kako bi podržala cijene. No, njihov oporavak nije dugo trajao.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolar prema košarici valuta i jutros pala, drugi dan zaredom, zbog špekulacija da bi američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamata jer bi usporavanje rasta globalnog gospodarstva moglo naštetiti i američkom.
Doduše, većina analitičara i dalje očekuje da će Fed u prosincu povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine, no u idućoj bi se godini, špekulira se, Fed mogao odlučiti na stanku po pitanju kamata.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,12 bodova, najniže razine u 10-ak dana, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,50 bodova. Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 112,80 na 112,60 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa se cijena eura jutros kreće oko 1,1445 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1390 dolara.