Vuković: 'Treba objaviti tko je sve dobio novac iz Vladinih mjera'

Do kraja travnja Ministarstvo rada i mirovinskog sustava bi trebalo objaviti koje su to tvrtke tražile i dobile potpore za očuvanja radnih mjesta za više od 500.000 radnika. Njima bi na račune trebale sjesti državne milijarde kojima bi se trebalo pomoći gospodarstvu i tvrtkama da očuva radna mjesta u vrijeme pandemije koronavirusa.

- U ovim izvanrednim okolnostima svakako je važno zaštititi radna mjesta, ali i inzistirati na transparentnosti kako bi sačuvali povjerenje građanki i građana u odluke vlasti. Mediji su objavili da je do sada više od 95.000 poslodavaca zatražilo potpore za više od 500.000 radnika, no javnost ima pravo znati koje su to tvrtke i kako se troše sredstva iz proračuna. Zbog toga Gong od Vlade RH traži da svaki mjesec objavljuje popis poslodavaca korisnika mjere COVID-19, ukupne iznose potpora i broj radnika za koje se mjera koristi - poručili su jučer iz Gonga.

Novoregistrirana i vrlo angažirana Udruga Glas Poduzetnika, koja okuplja mikro, male i srednje poduzetnike, obrtnike, samozaposlene i sve zaposlenike u privatnom sektoru, a okupile su ih Vladine mjere za spas gospodarstva, otišla je i korak dalje u svojim zahtjevima, prenosi Slobodna Dalmacija.

Njihov poznati član i osnivač, ekonomist Vuk Vuković, danas je uputio i niz drugih prijedloga kojima bi se u ovim kriznim vremena osigurala transparentnost trošenja proračunskog novca.

Vuković ističe kako je upravo transparentnost prvi korak, nužni uvjet, u borbi protiv korupcije, nepotizma i neefikasnog trošenja javnog novca.

- Kad radite nešto pod budnim okom javnosti, motivacija za muljanje naglo opada. Transparentnost je stoga prvi korak za ograničenje političke moći i poticanje odgovornosti. Želimo da Hrvatska 2.0 bude maksimalno digitalizirana i maksimalno transparentna država. To je preduvjet za reforme - tvrdi Vuković.

Njegova Udruga se izborila kod Vlade za novi, po njima daleko bolji, set mjera za sačuvanje radnih mjesta i to pod egidom "otpis, a ne odgoda!, a sada je Vuković taksativno nabrojao što treba još napraviti kako bi državni novac završio tamo gdje mu je mjesto. Evo njegovih prijedloga:

1. Objava podataka koje firme su dobile sredstva i koliko su dobile kroz Vladin paket mjera Implementira: Fina

2. Objava projekcija Ministarstva financija o proračunskim prihodima i rashodima tokom 2020., o očekivanom deficitu, o planu zaduživanja Implementira: Ministarstvo financija

3. Potpuna transparentnost proračuna svih jedinica lokalne samouprave (JLS), što znači svaki račun: ručkovi, dnevnice, bruto plaće svih zaposlenih u lokalnoj jedinici, svaka javna nabava! Implementira: JLS pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor

4. Potpuna transparentnost, na identičan način kao i za JLS-ove, središnjeg državnog proračuna: sva ministarstva, sve agencije, državni uredi, HZZO, HZMO, apsolutno sva tijela javne vlasti koja žive od proračuna.Implementira: Sva tijela javne vlasti pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor

5. Potpuna transparentnost, na identičan način kao i za JLS-ove, za sve javne firme u Hrvatskoj, pogotovo one koje služe za uhljebljivanje političkih kadrova (Holding, HAC, HEP, HŽ, itd.) i sve izvanproračunske korisnike koje se financiraju od parafiskalnih nameta (komore, Hrvatske Vode, ZAMP, turističke zajednice, sportske organizacije, itd.). Implementira: svaka javna firma i svaki izvanproračunski korisnik pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor

6. Objava računa svih udruga i NGO sektora koji se financiraju iz državnog proračuna, barem za namjensku potrošnju sredstava koja su dobila iz proračuna Implementira: svaka udruga koja je dobila sredstva od države pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor

7. Objava podataka koje firme su dobile sredstva i koliko su dobile kroz Vladin paket mjera. Implementira: Fina

8. Objava podataka koliko su banke izložene s plasmanima prema dijelu ekonomije koji je zatvoren i građanima koji trenutno nemaju nikakav prihod - čisto da bude jasno kolika je izloženost bankarskog sustava i koliko banke mogu podnijeti teret krize. Bilo bi dobro dobiti na uvid i stres testove koje HNB radi u okviru različitih scenarija (koliko će trajati kriza, troškovi u slučaju moratorija na 3 mjeseca, na 6 mjeseci, na 12 mjeseci, itd.). Implementira: HNB