OČEKIVANJA HNB-A

Vujčić: ‘U 2022. očekuje nas rast BDP-a od 4,1% koji će pogurati izvoz i investicije iz fondova EU‘

Guverner Hrvatske narodne banke osvrnuo se na gospodarska kretanja u ovoj i očekivanjima za sljedeću godinu

Boris Vujčić

 Boris Kovacev/cropix

Gospodarski rast u ovoj godini, prema danas objavljenim očekivanjima Hrvatske narodne banke (HNB), dosegnut će 10,8 posto, a u 2022. od 4,1 posto uz stabilnu inflaciju od 2,4 posto u oba godišta i uz blago smanjenje stope nezaposlenosti sa 8,2 posto u ovoj na 7,5 posto u idućoj godini. Kao glavne rizike u ostvarenju spomenutih očekivanih pozitivnih kretanja u hrvatskoj ekonomiji Narodna banka vidi neizvjesnost zbog mogućeg pogoršanja epidemiološke situacije i globalnih teškoća u opskrbi robom s mogućim negativnim utjecajem na očekivani rast domaćeg izvoza.

Rast izvoza

U osvrtu na spomenute projekcije guverner HNB-a Boris Vujčić pošao je od podsjećanja da je Narodna banka korigirala nagore svoja očekivanja u pogledu rasta BDP-a u ovoj godini.

- Govorili su nam da smo u HNB-u bili preoptimistični u projekcijama rasta BDP-a u ovoj godini, a sada ispada da smo bili manje optimistični nego što smo možda trebali biti. I sada smo s projekcijom rasta BDP-a u idućoj godini nešto niži od većine drugih prognoza - komentirao je guverner Vujčić, rekavši da se realni gospodarski rast u trećem tromjesečju ove godine povećao po stopi od 15,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dostupni podaci za listopad, dodao je Vujčić, upućuju da bi se u četvrtom tromjesečju ove godine realan rast mogao nastaviti, iako, naveo je, nešto slabije nego u trećem kvartalu. Stoga, zaključio je guverner, u HNB-u očekujemo da će realni BDP, nakon snažnog pada u 2020., u ovoj godini porasti za gotovo 11 posto i time nadmašiti pretkriznu razinu.

Kao osnovne doprinose ovogodišnjem gospodarskom rastu guverner Vujčić označio je rast izvoza za 31 posto uz, istaknuo je, snažan učinak i turističke sezone i izvoza robe. I u idućoj godini rast potražnje za našim proizvodima i uslugama u inozemstvu trebali bi imati najizdašniji učinak na rast BDP-a od 4,1 posto.

- Uz izvoz, kao generatore rasta u idućoj godini, vidimo rast osobne potrošnje za 3,7 posto i rast investicija od 2,8 posto, prije svega kao odraz pojačanog povlačenja novca iz fondova Europske unije - ocijenio je Vujčić. Osvrnuvši se na kretanja na tržištu rada, rekao je da je ovogodišnja zaposlenost na višim razinama od pretkrizne 2019. Očekivana stopa nezaposlenosti u ovoj godini za HNB je 8,9 posto, a u 2022. 7,5 posto.

Cijene energenata

Prešavši na inflatorna očekivanja središnje banke, guverner Vujčić kao ciljanu inflaciju u idućoj godini naveo je stopu rasta od 2,4 posto.

- Ciljana inflacija za 2022. na istoj je razini kao i ove godine, a rast inflacije ove godine od 4,2 posto prije svega je posljedica deflacije u 2020.. Usporedimo li inflaciju u nas s inflacijom u ostatku Europske unije, vidimo da je ona u nas niža nego što je prosjek za EU - rekao je Vujčić, potvrdivši da je mogući rast cijena energenata u sljedećoj godini najveća opasnost za projiciranu stopu inflaciju. Ako bi, otkrio je guverner, u travnju sljedeće godine rast cijena plina bio deset posto, to bi za Narodnu banku bio signal da projiciranu stopu inflacije povisi sa 2,4 na tri posto.

Govoreći o očekivanjima Narodne banke za kreditiranje poslovnih banaka u 2022., guverner je izrazio očekivanje da će dinamika rasta kreditiranja biti otprilike ista kao i ove godine kad je dosegnula rast kredita od 4,9 posto za stanovništvo te 0,2 posto za poduzeća. S tom razlikom, naveo je Vujčić, što bi u 2022. moglo doći do promjene strukture kredita s povećanjem kredita gospodarstvu. Izrazio je očekivanje i daljnjeg smanjenja razine inozemne zaduženosti u ovoj i idućoj godini.

Tečaj

Guverner HNB-a i u idućoj godini očekuje pritiske na ciljani tečaj kune u odnosu na euro, ali, ocijenio je, bez znatnijeg jačanja intenziteta tih pritisaka.

- Očekujemo povećani priljev deviza na domaće tržišta novca zbog turističke sezone i snažnijeg izvoza i ne tako znatan odljev deviza, što će iziskivati mjere HNB-a kako bi se održao tečaj na sadašnjim razinama - ocijenio je guverner Vujčić. Kad je u pitanju utjecaj javne potrošnje na iznesene projekcije HNB-a, središnja banka drži se zadatog manjka prihoda u odnosu na rashode državnog proračuna u 2022. od 2,6 posto BDP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. prosinac 2021 23:28