Okosnica budućeg poslovanja Hrvatske pošte mogla bi biti dostava paketa. Barem ako je suditi prema zadnjem godišnjem izvješću za 2018. godinu u kojem navode da bilježe povećanje u dijelu paketnih pošiljki za 10 posto u odnosu na godinu prije. Hrvatska pošta je tako lani, prema našoj računici, dostavila oko 17 milijuna paketa, a to je rezultat, kažu u izvješću, povećanja kupovine putem interneta u Hrvatskoj.
Ta se diskusija povela nakon što je Ante Žigman, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, predložio izlazak na burzu Hrvatske pošte. Prijedlog su objeručke prihvatili "mirovinci" koji su u ponedjeljak izrazili interes za privatizaciju HP-a, vodeći se argumentom da bi zbog rasta online kupovine u Hrvatskoj dostava paketa uskoro mogla postati unosan biznis. Petar Vlaić, predsjednik Uprave Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Erste Plavi, uvjereni da će online kupovina u Hrvatskoj rasti, a Hrvatska pošta bi, zbog velike dostavne mreže, tu imala komparativnu prednosti. U tom stavu nije usamljen jer i Tomislava Ravlić, direktorica sektora za trgovinu HGK, smatra da je trend domaćeg online šopinga u usponu.
- Svjedoci smo sve prisutne digitalizacije društva pa je nesporno da će i online način prodaje u budućnosti još više rasti, ističe Ravlić. Prema njihovim podacima, oko 35 posto, odnosno 1,4 milijuna Hrvata kupilo je ili kupuje online. Iako je to debelo ispod prosjeka Europske unije gdje je uobičajeno da online kupuje 60 posto građana, i to u najvećoj mjeri odjeću i obuću, proizvode za kućanstvo, karte za putovanja te knjige, ne trebamo očajavati, uvjerena je Ravlić, to samo znači da Hrvatska ima još puno prostora za rast.
Prihvatimo li argument da bi paketni biznis mogao postati unosan zbog rasta online kupovine, još uvijek ostaje pitanje domaćeg dostavnog tržišta. Za komad dostavnog kolača na hrvatskom tržištu bore se 22 tvrtke, a Hrvatska pošta, prema podacima Hakoma, tu prednjači. S više od tisuću dostavnih vozila i 300 poštanskih ureda s dostavnim područjem diljem Hrvatske, drže oni tržišni udio od 85 posto u ukupnim uslugama dostave. Lani je dostava u Hrvatskoj, uključujući tiskanice, pakete i pisma, bilo ukupno 309 milijuna, ali na dostavu paketa otpada tek 6,7 posto ili 20 milijuna u dostavljenim paketima. Budući da se taj postotak poklapa s postotkom međunarodnih pošiljki u domaćoj dostavi, vidljivo iz podataka Hakoma, možemo reći da su paketi u domaćoj cirkulaciji u velikoj mjeri proizvodi koje su Hrvati naručili online. To podupire i podatak Hakoma prema kojem čak 95 posto paketa iz inozemstva dolazi iz Kine, zemlje AliExpressa i LightInABoxa.
Ohrabruje, također, podatak da je unazad tri godine zabilježen znatan rast u broju dostavljenih paketa. Tako je 2015. u Hrvatskoj dostavljeno 14 milijuna paketa, a lani 20 milijuna, odnosno 30 posto više. Sve to govori u prilog potencijalnoj budućoj poslovnoj niši Hrvatske pošte.