StoryEditor
HROK

Vraća se 'crna lista dužnika': MMF i rast gotovinskih kredita 'prizvali' povratak HROK-a

Glavni su kriteriji da bi se dužnika stavilo na crnu listu dospjeli dug veći od 750 kuna i(li) kašnjenje plaćanja duga od 61 dan ili dulje od toga
Piše: Vedran MarjanovićObjavljeno: 28. prosinac 2019. 11:09

Banke su odlučile ponovo uspostaviti jedinstveni Registar obveza po kreditima (HROK) svojih klijenata koji im omogućuje razmjenu podataka o zaduženosti građana, neslužbeno nam je jučer potvrđeno u bankarskim krugovima.

Riječ je o registru koji je Hrvatska udruga banaka pokrenula 2004., u svibnju prošle godine stavila izvan snage zbog usklađivanja s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka u Europskoj uniji, a sada ga, prema nepotvrđenim najavama, kani uspostaviti sredinom iduće godine.

Službenu potvrdu vraćanja na scenu Registra obveza po kreditima jučer nije bilo moguće dobiti ni u Hrvatskoj udruzi banaka, ni u najvećim poslovnim bankama koje su među osnivačima tvrtke HROK koja je upravljala istoimenim registrom do privremene obustave, a sada bi to ponovo trebala činiti. Ipak, dio banaka koje smo kontaktirati podržao je povratak HROK-a u punu uporabu.

- Stav Erste banke je da bi dugoročno gledano, iako dosad nismo primijetili negativne trendove u procjeni kreditnog rizika, pronalazak optimalnog rješenja za nastavak rada HROK-a u punom opsegu, bio u interesu svih uključenih strana na tržištu - poručeno nam je jučer iz Erste banke.

Suglasnost klijenta

U svakom slučaju, Registar obveza po kreditima je sadržavao podatke o prekoračenjima po tekućem računu, kreditima, kreditnima karticama, leasingu i drugim obvezama prema bankama i drugim pružateljima financijskih usluga. Na osnovi podataka iz registra, HROK bi sačinio kreditno izvješće o građaninu, ako je za to klijent banke dao suglasnost. Izvješće se moglo zatražiti u HROK-u i u svih 20 banaka i štedionica koje su osnovale tvrtku za vođenje registra.

Kao ciljeve osnivanja HROK-a, Udruga banaka navodila je, među ostalim, kvalitetniju procjenu kreditne sposobnosti građana, izbjegavanje rizika loših kreditnih plasmana i sprečavanje prezaduženosti građana. Banke su tumačile da imaju legitiman poslovni interes za takvu praksu, ali i da je ona u interesu samih građana koji mogu zatražiti svoja kreditna izvješća i tako bolje upravljati svojim financijama.

Stupanje na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) EU, prema općoj ocjeni, zateklo je mnoge institucije koje su obvezane na poštivanje uredbe, pa tako i poslovne banke. I zakonodavac je računao s faktorom iznenađenja za obveznike, pa im je dao najdulje šest mjeseci prilagodbe na uredbu.

Budući da spomenuta kreditna izvješća o klijentu sadrže, među ostalim, njegove identifikacijske podatke kao što je OIB, HROK je u svibnju prošle godine privremeno stavio izvan snage izdavanje kreditnih izvješća za građane. S druge strane, HROK je nastavio s prikupljanjem, obradom i izradom kreditnih izvješća za tvrtke.

Da bi se HROK za građane mogao “vratiti na scenu” nagoviješteno je u kolovozu ove godine, kada je tvrtka koja upravlja registrom objavila da banke ponovo razmjenjuju podatke o građanima koji redovito ne podmiruju kredite, obveze po karticama, leasingu i drugim obvezama prema pružateljima financijskih usluga. Riječ je praksi banaka koja je odmah u javnosti dobila nadimak “crna lista dužnika”.

Banke jednom mjesečno dostavljaju u HROK izvješće o klijentima koji ne podmiruju svoje dospjele obveze, a u pripadajućem sustavu HROK-a evidentira se i upit banke za klijente drugih banaka u za to predviđenim slučajevima, kao što je sklapanje novog ugovora o kreditiranju.

Uvjet za dužnika

Glavni kriteriji dužnika da bi ga se stavilo na crnu listu su dospjeli dug veći od 750 kuna i(li) kašnjenje plaćanja duga od 61 dan ili dulje od toga. Među podacima koje banke razmjenjuju o klijentu na crnoj listi su i eventualna prodaja njegovih potraživanja, tužbe podnesene protiv njega, ukupno stanje dospjelog, ali i nedospjelog duga. S druge strane, u kreditna izvješća dužnika ne ulaze podaci o njegovoj eventualnoj štednji u bankama.

Građanin uvršten na crnu listu može, prema pravilnicima banaka o HROK-u, zatražiti potpunu zabranu korištenja njegovih podataka u sustavu HROK-a, ili ograničenje korištenja dijela podataka, kako kod poslovne banke čiji je klijent, tako i kod Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Podnositelj zahtjeva, prema pravilnicima, mora dokazati da legitimni razlozi za brisanje podataka nadilaze legitiman interes banaka za njihovo prikupljanje i razmjenu s drugim bankama.

Suočena s upitima građana o zakonitosti razmjene podataka među bankama o njihovim klijentima, AZOP je dao obvezujuće mišljenje prema kojem banke mogu razmjenjivati podatke o svojim klijentima ako se ispuni jedan od šest uvjeta predviđenih GDPR-om. Neki od uvjeta su da klijent banke mora dati pristanak na uvrštenje u HROK te da je obrada njegovih kreditnih obveza kod drugih banaka potrebna za odobravanje ili ispunjavanje ugovora o kreditu.

Najava vraćanja u optjecaj Registra obveza po kreditima dolazi u trenutku kada se s raznih strana upozorava na rast potrošačkog kreditiranja, na što je u posljednjim preporukama za našu zemlju ukazao i Međunarodni monetarni fond, preporučivši uspostavu što preciznije evidencije o zaduženosti građana. Mnoge je iznenadila spomenuta ocjena MMF-a, u čijim je ranijim osvrtima domaći bankarski sektor redovito ocjenjivan kao faktor stabilnosti hrvatskoga gospodarstva.

Krediti građanima  2019. u brojkama

132,4 milijarde kuna

- ukupno zaduženje građana u bankama koncem listopada ove godine

6,2%

- godišnji je rast zaduženosti građana u listopadu ove godine

54 milijarde kuna

- ukupni iznos gotovinskih nenamjenskih (potrošačkih) kredita odobrenih građanima koncem listopada 2019.

11,8%

- godišnji rast gotovinskih nenamjenskih (potrošačkih) kredita odobrenih građanima potkraj listopada 2019.

39,1 milijarda kuna

- ukupan iznos svih kredita odobrenih građanima uz valutnu klauzulu na kraju listopada 2019.

42,5%

- udjel stambenih, najbrojnijih kredita u ukupnom zaduženju građana koncem listopada 2019.

 

Linker
24. rujan 2020 11:34