GUNTER DEUBER

Voditelj istraživanja u Raiffeisen Bank Internationalu: ‘Evo do kada će kamate ostati niske‘

Kamatne stope trebale bi tek malo sporije rasti u razdoblju nakon toga, a izdašni uvjeti financiranja prioritet su monetarne politike

Gunter Deuber

 Manuel Paljuh

Hoće li inflacija biti prolaznog karaktera, kada će početi rasti kamatne stope i kako će to utjecati na ekonomiju u idućim godinama, pitanja su koja trenutačno najviše zaokupljaju analitičare i istraživače. Svoja razmišljanja o tome iznosi Gunter Deuber, voditelj istraživanja u Raiffeisen Bank Internationalu iz Beča koji je nedavno sudjelovao na konferenciji Zagrebačke burze "Izazov promjene" u Rovinju.

Kada je u pitanju inflacija, vidite li vi signale zbog kojih bi se trebali zabrinuti?

- Kratkoročno, u godini pred nama, trebalo bi doći do smanjenja inflacije, osobito u zapadnoj Europi i europodručju. Ovdje je prisutno mnogo manje kontinuiranih inflatornih pritisaka nego u SAD-u te više jednokratnih učinaka koji utječu na mjerenje inflacije. Kratkoročno, navedeno vrijedi i za Hrvatsku, koja je u 2020. doživjela gotovo sličan deflacijski šok kao i veći dio europodručja, s godišnjom stopom inflacije blizu nule - što je velika razlika u odnosu na mnoge druge zemlje srednje i istočne Europe.

Međutim, dugoročno gledano, vidimo kako se povećava određeni inflatorni pritisak budući da se mijenjaju globalni trendovi kretanja cijena koji su već godinama ili desetljećima imali deflatorni učinak. Osim toga, smatramo da će fokus na usklađenost s ESG kriterijima i na klimatske politike u budućnosti prije rezultirati povećanjem cijena, nego njihovim smanjenjem. Cijene emisija ugljičnog dioksida u Austriji i Njemačkoj ovdje su jako dobar primjer.

Što bi rast kamatnih stopa značio za europsku ekonomiju, imajući u vidu razinu zaduženosti?

- Održivost duga za vlade ili poduzeća uvijek je funkcija realnih kamatnih troškova u odnosu na prihode. Najsnažniji ciklus rasta u posljednjih nekoliko desetljeća u Europi imamo upravo sada, od 2021. do 2023., sa stopama rasta realnog BDP-a od 4 do 5 posto u 2021./2022. te više od 2 posto u 2023. godini. Stope rasta nominalnog BDP-a, uključujući inflaciju, će biti za još 1-2 postotna boda više. Istovremeno će kamatne stope u Europi ostati na niskim razinama barem do 2023. ili 2024. godine, a s obzirom na gospodarski rast smanjenje duga već tada bi trebalo biti moguće.

Štoviše, kamatne stope u Europi trebale bi tek nešto sporije rasti u razdoblju nakon toga, a izdašni uvjeti financiranja prioritet monetarne politike ESB-a za središnje banke. Osim toga, kad je riječ o državnim obveznicama koje se drže kod ECB-a ili u sustavu europskih središnjih banaka, treba napomenuti da će se, i nakon što se završe programi otkupa vrijednosnica, obveznice koje dospijevaju reinvestirati na dulji rok i neće biti njihove aktivne prodaje na tržištu. Međutim, treba računati na gospodarski oporavak u Europi!

Kako vidite bankarstvo u roku od nekoliko godina, u kojim se područjima može očekivati izraženije tržišno natjecanje među bankama? Je li im veća prijetnja fintech ili Big Tech?

- Sve što ima veze s bankarskim uslugama za stanovništvo i platnim prometom već je pod snažnim konkurentskim pritiskom i fintecha i Big Techa, iako će konkurencija u budućnosti sigurno doći još više od strane velikih tehnoloških subjekata.

U tom pogledu nije slučajno da ECB u 2020-ima planira uvesti državnu alternativu za platni promet, tzv. digitalni euro. Na taj način žele ovladati pitanjima podataka jer će inače Big Tech subjekti sve više postajati vlade u sjeni.

Također, sve više jača konkurencija financijsko-tehnoloških poduzeća na području investicijskog poslovanja, primjerice u brokerskim uslugama, trgovanju vrijednosnim papirima i štednji. Konkurentski pritisak ovdje bi i dalje trebao ostati jak jer će okruženje s niskim kamatama još dugo biti prisutno, a mnogo je klijenata mlađe životne dobi i korisnika u posljednjih godinu, dvije pronašlo pristup ulaganjima na financijskom tržištu. Neki od tih klijenata također žele trgovati egzotičnijom imovinom kao što su kriptovalute, gdje je fintech subjektima često lakše upravljati izazovima u usporedbi s bankama.

U poslovanju s velikim subjektima, javnim financijama, tržištima i investicijskom bankarstvu, tradicionalni tržišni igrači i banke sigurno još imaju prednosti u odnosu na fintech i Big Tech, ali ovdje je međunarodna konkurencija visoka, a marže niske.

Što govore vaše analize o potencijalima rasta u Hrvatskoj, pa i široj regiji srednje i istočne Europe u nadolazećim godinama?

- Nakon iznimno snažnog rasta BDP-a u 2021. godini zbog ponovnog oporavka i jednokratnih učinaka u Hrvatskoj po stopi od gotovo 7 posto, a u regiji srednje i istočne Europe od gotovo 5-6 posto, rast BDP-a od najmanje 3-4 posto godišnje očekujemo i u sljedeće dvije godine.

Tome bi trebala pridonijeti i činjenica da prvi put u Europi vidimo ekspanzivnu fiskalnu politiku koja promiče ulaganja u istom smjeru.

Trenutačno već možemo opaziti znakove vrlo snažnog investicijskog ciklusa u Europi, a osim financijskih alokacija za pojedine zemlje u okviru financiranja sredstvima EU, od čega osobito profitiraju Hrvatska i regija srednje i istočne Europe, ne treba podcjenjivati ni dodatne učinke prekograničnog samoosnažujućeg prijenosa i rasta na jedinstvenom europskom tržištu.

U tom pogledu stvari dobro stoje za drugi dio konvergencije u srednjoj i istočnoj Europi nakon snažnog gospodarskog sustizanja dvijetisućitih. Međutim, ovdje je potrebno odvojiti žito od kukolja.

Odlučujući čimbenik bit će upravo način na koji zemlje koriste znatna financijska sredstva EU kako bi ojačale svoj potencijal rasta.

Vama će manje koristiti vraćanje proizvodnje iz Kine

S obzirom na aktualni trend preseljenja proizvodnje iz Kine, što mislite koje bi regije ili zemlje mogle od toga profitirati?

- Trend premještanja proizvodnje američkih ili europskih tvrtki iz Kine, zasigurno nije kratkoročnog karaktera. Proći će godine prije nego što će se vidjeti značajniji učinci tog procesa jer proces zahtijeva visoke investicije, nakon čega slijedi stvarno preusmjeravanje.

Međutim, tvrtke ne mogu negirati jasan politički i regulatorni trend. U načelu bi prednost trebale imati zemlje koje imaju pristup globalnim tržištima i unutarnjem tržištu EU, brze prometne veze s globalnim i/ili europskim prometnim čvorištima i one u kojima već postoje klasteri za izravna strana ulaganja.

U našem okruženju, to bi prije svega trebalo pogodovati regiji srednje Europe, a možda i Rumunjskoj. Hrvatskoj, na žalost, malo manje. Pritom će sigurno biti i nekih preraspodjela u zapadnu Europu. Kod proizvodnje u okviru industrije 4.0 troškovi rada imaju razmjerno manju težinu. Stoga smo prilično oprezni i smatramo da zasad nema prostora za pretjerani optimizam u srednjoj i istočnoj Europi i Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 20:47