Nova Strategija digitalne Hrvatske

Vladin plan: Hrvatski ICT bit će 2032. industrija jaka kao turizam danas

Ovdje ne govorimo o potencijalu već o ciljevima koje smo si zadali i principima po kojima ih treba provesti - kaže državni tajnik za digitalno društvo Bernard Gršić

Uz bok turizmu - velika su očekivanja od ICT-a koji se posljednjih godina promaknuo u najbrže rastuću industriju u Hrvatskoj

 Sasa Buric/Cropix/Cropix

Vlada ima plan od ICT-a u idućih deset godina stvoriti drugu najjaču industriju u Hrvatskoj po udjelu u BDP-u. Redovito, najjača hrvatska industrija bio je turizam. Autori novog nacrta Prijedloga Strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine stoga su bili oprezni. Ostavili su turizam na prvom mjestu s udjelom od oko 20 posto, a ICT stavili na drugo mjesto s udjelom od 13 posto.

image

Bernard Gršić, državni tajnik za digitalno društvo

Marko Todorov/Cropix

Bernard Gršić, državni tajnik za digitalno društvo kaže da je, prema analizi Deloittea, trenutačni udio ICT-a u BDP-u Hrvatske 4 posto, a plan je da se on poveća na 13 posto.

- Ali strategija ne pokriva samo ICT industriju već i digitalnu transformaciju cijelog gospodarstva, kao i digitalnu transformaciju javne uprave, stvaranje podrške kreativnim industrijama i podršku obrazovanju svih građana što je nužno za digitalnu transformaciju društva - kaže Gršić.

Da bi se to postiglo, inicijalno je procijenjeno, bit će potrebno 9,88 milijardi kuna tijekom deset godina ili oko milijarda godišnje. Nije riječ o finalnom iznosu, jer u nekim ključnim područjima procjena vrijednosti ulaganja nije mogla biti izražena, primjerice u djelu koji se tiče porezne reforme koja će biti nužna da se zadrže zaposlenici.

- Ovo nije finalni dokument i doživjet će još preinake prije nego dođe do Sabora. Jedan od tih koraka je i sadašnja javna rasprava - kaže Gršić.

Pojašnjava da su najveća sredstva planirana za nadogradnju državne informacijske infrastrukture i naprednih softverskih rješenja, a u koje država planira uložiti 2,5 milijardi kuna. Odmah potom tu je digitalna transformaciju malih i srednjih te mikro poduzeća koja čine glavninu gospodarstva. Tu se očekuje ulaganje od dvije milijarde kuna. Nakon toga su očekivane potpore za izgradnju brzog interneta u ruralnim sredinama od 1,27 milijardi kuna te digitalna transformacija obrazovnog i istraživačkog sustava od 1,15 milijardi kuna. A od stavki koje odskaču s više od pola milijarde očekivanog budžeta još su digitalizacija svih javnih usluga s 800 milijuna kuna i - tema svih tema u ICT-u danas - povećanje broja ICT stručnjaka, a za što država planira 700 milijuna kuna ulaganja u deset godina.

Treba ipak biti oprezan s optimizmom, jer sve ove brojke treba dijeliti s deset da bi se dobili godišnji iznosi. To znači, oko 70 milijuna kuna godišnjeg ulaganja u povećanje broja ICT stručnjaka što samo po sebi s obzirom na veličinu problema i nije baš spektakularan iznos. No, u Središnjem državnom uredu, kao i u Deloitteu, koji je pomogao u pripremi nacrta ove strategije, ističu da su se trudili biti realni.

Gršić kao primjer navodi nedavnu studiju McKinseyja koja je procijenila da bi u Hrvatskoj do 2030. ICT mogao doseći 20 posto hrvatskog BDP-a.

- Treba uzeti u obzir da to nije procjena koja kaže da će toliko biti već ukazuje na to koji je potencijal. Hoće li se on ostvariti ovisi o mnogo stvari. Mi smo si s druge strane u ovoj strategiji zadali ciljeve i kad kažemo 13 posto udjela u BDP-u do 2032. to znači da smo razmišljali o svim stvarima koje su nužne da bi se stvorilo okruženje u kojem se taj postotak može i realizirati - kaže Gršić.

image

Gordan Kožulj, jedan od direktora u Deloitteu u Hrvatskoj

Marko Todorov/Cropix

Gordan Kožulj, jedan od direktora u Deloitteu u Hrvatskoj kaže da je koncept za strategiju razrađen u razgovorima s više od stotinjak dionika iz države, javnog i privatnog sektora te nevladinog sektora.

- Fokus je bio na mjerljivosti pri čemu je predloženo da se uspjeh strategije mjeri pokazateljima koje Europska Komisija već koristi i planira koristiti u budućnosti, poput DESI indeksa - kaže Kožulj.

Prema DESI-ju, Hrvatska je sad u inovativnom gospodarstvu na parametru 40 (parametar se točno zove integracija digitalne tehnologije), a cilj je da bude na planiranom prosjeku EU 2032. godine od XY. Nadalje, u digitaliziranoj javnoj upravi je na DESI parametru 53,6. Na povezivosti je na 48,1, a na kompetencijama za život i rad u digitalno doba mjerit će se uspjeh u tri pokazatelja - u ljudskom kapitalu gdje je sad na 51,8, zatim u zaposlenosti u ICT-u gdje je sad na 3,6 posto i u razini digitalnih vještina pojedinaca gdje je sad na 63 posto.

Kožulj pojašnjava da se u strategiji zbog fokusa na DESI ne spominju pojedinačne tehnologije, izuzev 5G-a, upravo stoga što ih Europska Komisija ne koristi kao svoje mjere.

- Svjesni smo da je od svih tehnologija koje su danas aktualne, poput robotike i umjetne inteligencije, jedino 5G ušao u ovaj nacrt, ali nismo predlagali druge tehnologije zato što je 5G jedina koju EK mjeri na razini DESI-ja - kaže Kožulj.

Dodaje da su unatoč tome u tekst nacrta ubacili na nekoliko mjesta pojmove - blockchain, umjetna inteligencija, strojno i dubinsko učenje, računalni vid, prepoznavanje govora, robotiku te velike podatke, odnosno Big Datu.

image

5G je jedina tehnologija koja se mjerljivo i financijski spominje u novoj strategiji

Jochen Tack/Alamy/Alamy/Profimedia/Jochen Tack/Alamy/Alamy/Profimedia

Gršić naglašava da su tu željeli biti što više tehnološki neutralni.

- Te tehnologije su naša realnost danas, ali tehnologije jako brzo napreduju i danas najveće tehnološke kompanije na svijetu teško predviđaju koja će tehnologija biti važna za tri godine tako da bi bilo vrlo smjelo od nas predvidjeti koja će tehnologija biti važna za Hrvatsku u 2032. godini i sve trasirati samo sukladno tome. Strategija treba biti vizionarska i konceptualna, a tehnologije su nešto o čemu treba promišljati kad će se raditi provedbeni dokumenti, koji će se raditi kasnije - kaže Gršić te zaključuje da im je želja da se strategija nađe pred Saborom do kraja godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. travanj 2024 12:52