STRAH OD ENERGETSKOG UDARA

Vlade ulažu milijarde kako bi ublažile rast cijena, a ugledni stručnjaci u nevjerici: ‘To je ludost!‘

Zašto, pitate se? Najjednostavnije rečeno, smatraju da su neke od tih mjera kontraproduktivne, a možda i pogoršavaju problem
 Bozidar Vukicevic/Cropix

Dok se hrvatska vlada hvali mjerama uvedenima za građane i poduzeća 1. travnja zbog rasta cijena energenata nakon ruske agresije na Ukrajinu, a slične mjere su već ranije uvele i brojne druge europske zemlje, neki zapadni ekonomisti upozoravaju da je dio te državne pomoći zapravo ekonomski loše osmišljen.

Zašto, pitate se? Najjednostavnije rečeno, smatraju da su neke od tih mjera kontraproduktivne, a možda i pogoršavaju problem, budući da smanjuju poticaj kućanstvima i poduzećima da smanje svoju potrošnju struje i goriva, a time istodobno održavaju visoku potražnju za energentima i otežavaju nastojanja Europe da se "skine" s ruskih fosilnih goriva, piše Financial Times.

Profesor ekonomije sa Sveučilišta Notre-Dame Rüdiger Bachmann objašnjava da je općenito poželjno da cjenovni mehanizam utječe na tržište tako da signalizira da je neke robe malo, pa ljudi onda shodno tome odlučuju hoće li promijeniti svoje ponašanje. U sličnom tonu je i poruka ekonomskog profesora sa Sveučilišta Mannheim: "Subvencije cijena energije za kućanstva su ludost – to smanjuje poticaj na smanjenje potrošnje". On smatra kako bi ljudima jednostavno trebalo dati određeni iznos svakog mjeseca i onda ih pustiti da odlučuju da li njime žele platiti veće račune za plin ili smanjiti potrošnju energije pa novac potrošiti na nešto drugo.

Veronika Grimm, članica vijeća ekonomskih stručnjaka koji savjetuju njemačku vladu, kritizirala je tako i najnoviji paket mjera u Njemačkoj od prošlog tjedna koji bi trebao pomoći nekim kompanijama, a uključuje vremenski ograničenu i usko definiranu subvenciju za troškove struje (odnosi se na one tvrtke kojima su se troškovi električne energije najmanje udvostručili od prošle godine). Stručnjakinja smatra da je loše davati potpore za korištenje fosilnih goriva tako da se izravno subvencionira energetska potrošnja jer se time, u krajnjoj liniji, podržavaju visoke cijene plina na burzama.

image
Prakash Singh/AFP

Većina europskih zemalja, a među njima i četiri najveće, Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska, u svojim interventnim planovima smanjuje poreze i financira rabate na gorivo, struju i plin. Spomenuta velika četvorka na to je usmjerila ukupno više od 80 milijardi eura. Također, u mnogim europskim zemljama se novac usmjerava prema ranjivim društvenim skupinama kako bi mogle podnijeti skok cijena, a u eurozoni su energenti skočili 45 posto u prošloj godini zbog ograničenja u opskrbi.

Bruxelleski think-tank Bruegel je proučavao uvedene mjere u 25 zemalja (iz EU plus UK i Norveška) iz čega se vidi da samo tri nisu uvele socijalne transfere. Njih 17 se odlučilo za smanjenje poreza ili carina na energente dok ih je deset reguliralo maloprodajne cijene, a tri veleprodajne cijene energenata.

EU je dogovorila strategiju za smanjenje korištenja ruskog plina za dvije trećine u godinu dana, a raspravlja se i o embargu na uvoz nafte. No što se tiče Njemačke i njenog smanjenja ovisnosti o ruskim energentima, to se ne čini jednostavnim. Pet tamošnjih ekonomskih instituta je objavilo kako bi, primjerice, embargo na rusku naftu za tu ekonomiju značio recesiju i ugrozio 400 tisuća radnih mjesta. Ekonomisti smatraju kako bi smanjenje potrošnje kućanstava moglo biti ključni dio za smanjenje uvoza energije iz Rusije, pa su neki izračunali da bi smanjenje sobne temperature za tri stupnja tijekom hladnijih mjeseci u svim njemačkim kućanstvima moglo donijeti uštede u potrošnji plina koje su ekvivalent potrošnje njemačkih temeljnih metalskih i prehrambenih proizvodnih sektora, a koji zapošljavaju milijun ljudi.

Podsjetimo da su mjere hrvatske vlade za građane i male poduzetnike teške oko pet milijardi kuna. Limitiran je rast cijena električne energije na najviše 9,6%, rast cijena plina na najviše do 20%, smanjena je stopa PDV-a u godini dana s 25 na 5%, a PDV je smanjen i na prehrambene proizvode, troškove u poljoprivredi, različite druge potrepštine, kulturne i sportske aktivnosti.

Povećani su i socijalni transferi sa 200 na 400 kuna za račune za plin i struju, što će se odnositi na oko 90 tisuća ljudi. Vlada je intervenirala i u cijene naftnih derivata, smanjila je trošarine i ograničila marže. U petak je pak objavljeno da je u prva dva tjedna primjene mjera 4270 poduzetnika primilo ukupno 128 milijuna kuna subvencija za plin radi ublažavanja udara skoka cijena plina na njihovo poslovanje, od ukupno 600 milijuna kuna koje je Vlada namijenila za tu svrhu. Primjenjuje se do kraja ožujka iduće godine na mikro, male i srednje poduzetnike s godišnjom potrošnjom plina na pojedinačnim obračunskim mjernim mjestima do 10 GWh, a potpora iznosi 15 lipa po kWh potrošenog plina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. veljača 2023 06:45