Iako je njegovo dramatično obraćanje ministrima tijekom ovog ljeta upućivalo na pogoršanje stanja u proračunu, ministar financija Marko Primorac na kraju je vrlo samozadovoljno prezentirao nove brojke prema kojima Hrvatska ostaje unutar maastrichtskih kriterija i stoji bolje od prosjeka eurozone. Zahvaljujući znatno bržem ekonomskom rastu od predviđenog prije godinu dana - sada se očekuje povećanje BDP-a od 3,6 posto, umjesto 2,8 posto - značajno su povećani prihodi proračuna, pa konačan učinak rebalansa nije rezultirao dodatnim produbljivanjem manjka.
Prihodi su uvećani za čak 1,8 milijardi eura ili 6,3 posto u odnosu na plan, pa sada iznose 30,3 milijarde eura. Posebno izdašni pokazali su se prihodi od poreza, što svakako ne iznenađuje imajući u vidu povećanu potrošnju kućanstava i dobru turističku sezonu.
Povećanje rashoda, koje je ove godine donijelo posebno neizvjesnost pri izradi rebalansa, na razini je od 976 milijuna eura. Uštede po ministarstvima nisu dosegle željenih 1,5 milijardi eura, već su iznosile oko milijardu eura, ali su ipak značajno pridonijele sporijem povećanju rashoda nego što bi to bilo u slučaju da ih nije bilo. U tom slučaju rashodi proračuna porasli bi za oko dvije milijarde eura.
Najveći prostor za uštede našli su Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, 288 milijuna eura, te Ministarstvo financija s 257 milijuna eura.
Najveće stavke na strani rashoda predstavljaju nadoknade za troškove energije, 604 milijuna eura te naknade za zaposlene zbog povećanog rasta plaća, 574 milijuna eura. Za sanaciju šteta od potresa potrebno je dodatnih 178 milijuna eura, za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura, a povećava se i uplata u proračun EU, za 76 milijuna eura. Također, za nabavu vojne opreme izdvojit će se dodatnih 65 milijuna eura, za ulaganja u željeznički sektor 52 milijuna eura, a za demografske mjere 38 milijuna eura, što uključuje sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.
U slučaju nadoknada za troškove energije ministar Primorac je pojasnio da se ne radi "o izravnom novčanom tijeku", već o uređivanju odnosa između države i HEP-a, to jest o nadoknadi troškova za energiju, s obzirom na razliku u cijeni između one koja je osigurana za hrvatske građane i troškovima koje je HEP snosio. Prijeboj potraživanja između RH i HEP-a, u smislu dioničarskog zajma, iznosi 400 milijuna eura.
Deficit konsolidirane opće države, koji uključuje izvanproračunske korisnike i lokalnu državu (sa solidnim viškom od 312 milijuna eura), malo će se smanjiti, prema nacionalnoj metodologiji, s 4,9 na 3,9 posto BDP-a.
Izražen po ESA metodologiji, koju koristi Europska komisija, deficit konsolidirane države raste s 1,8 na 2,6 posto BDP-a. No, riječ je o povećanju koje je ministar Primorac najavio još u svibnju, nakon što je EK povećala prognozu deficita zbog snažnog rasta plaća. Javni dug će nakon dugo vremena pasti ispod razine od 60 posto BDP-a, iznosit će 58,9 posto BDP-a, što je također malo više od originalnog plana u listopadu prošle godine, 58 posto.
Ministarstvo financija odlučilo je izmijeniti i planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu, za 2,2 milijarde eura, kao i iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga. Istodobno, povećan je iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika za 315,2 milijuna eura i ukupno iznosi 648,8 milijuna eura. Raste i prag za odobravanje suglasnosti Vlade u slučaju zaduženja lokalnih jedinica. On se povećava od pet na šest posto, a Primorac smatra da je to posebno važno za općine i gradove koji provode značajne kapitalne projekte, pa se jednim dijelom moraju i zaduživati.
Nedavno povećanje kreditnog rejtinga zemlje koje su objavile dvije agencije sugerira da Hrvatska nastavlja održavati poželjnu fiskalnu disciplinu. Ipak, neke brojke iz rebalansa baš i nisu za pohvalu. Tako se, primjerice, osjetno povećava udjel prihoda i rashoda u BDP-u. S udjela od 34 posto, prihodi će skočiti na 36,1 posto, dok će rashodi porasti s 38,8 na 40 posto. To bi se moglo itekako osjetiti jednog dana kada ekonomija ne bude rasla sadašnjom brzinom.
Svoje mišljenje o proračunu iznijelo je i saborsko Povjerenstvo za fiskalnu politiku, ocjenjujući da je izvršenje u prvih šest mjeseci ove godine bilo u skladu s usvojenim planom, ali i da "povećani fiskalni pritisci zahtijevaju naglašeni oprez u vođenju javnih financija". Posebno upozoravaju na strukturni saldo opće države, ključan pokazatelj fiskalne politike koji isključuje cikličke ekonomske učinke, jednokratne i privremene mjere koje utječu na prihode i rashode. On pokazuje "izraženije pogoršanje fiskalne slike", koje je iznad novo definirane gornje granice novih fiskalnih pravila od 1,5 posto BDP-a. A projekcija EK je da će strukturni deficit ove godine dosegnuti -3,6 posto BDP-a. Za fiskalnu održivost, smatra Povjerenstvo, predstavljaju kretanja na strani rashoda.
Stoga zaključuju da bi trenutačna pozitivna i povoljna makroekonomska kretanja trebalo iskoristiti "za konsolidaciju javnih financija", jačanje fiskalne otpornosti i discipline.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....