RADIKALNE PROMJENE

Vlada ukida prirez! Otkrivamo nacrt nove porezne reforme: Evo kada kreće rasterećenje plaća

Ova potez najviše će pogoditi zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića jer Zagreb ostaje bez 126 milijuna eura

Marko Primorac i Andrej Plenković

Porezno rasterećenje plaća, kako doznajemo, trebalo bi se postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, kroz manje opterećenje bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup te "kozmetičkim" povećanjem osnovnog osobnog odbitka, za desetak ili 20 eura tako da se iznos zaokruži sa sadašnjih 530,91 euro (nastao preračunavanjem 4000 kuna u euro). No, na ljeto bi se trebale vratiti veće trošarine na energente i ukinuti i ograničavanja marži, što će dovesti do povećanja cijene goriva. Veći je ovo dio nove porezne reforme koju priprema Ministarstvo financije, pri čemu oni upoznati s njezinom izradom naglašavaju da su još uvijek "različite opcije na stolu".

Porezno rasterećenje dohotka trebalo bi rezultirati time da od iduće godine plaće rastu svima, s naglaskom na one s nižim dohocima. Kako najveći broj njih uopće ne plaća porez na dohodak, preostaje jedino zadirati u doprinose, ali i prihode lokalnih jedinica. Oni sa srednjim i većim primanjima manje će osjetiti najnovije rasterećenje plaća.

Pitanje mirovina

Kada je riječ o stopi doprinosa za prvi mirovinski stup, doznajemo, neće se ići na njezino smanjenje, kao što je to tražila Hrvatska udruga poslodavaca. Prijedlog HUP-a je bio da se sadašnja stopa od 15 posto smanji za dva postotna boda, na 13 posto. No, ministar financija, čini se, ipak se odlučio za varijantu prema kojoj bi se određeni izdatak odbijao od bruto plaće i na njega se ne bi plaćali doprinosi. Koliko će iznositi taj izdatak, u Ministarstvu još nisu do kraja definirali, kao ni do koje granice će kome ići. Najvjerojatnije je da će postojati više razreda, a sam izdatak neće se primjenjivati na sve plaće, posebno ne na one najveće. Smanjenje izdataka kroz doprinose tako će dominantno ići prema onima s najmanjim dohocima, pa će njima i najviše rasti plaće.

U slučaju poreza na dohodak i prireza također se "razrađuju modeli", a prema neslužbenim izvorima, ideja je da se prirez u potpunosti ukine te da se istodobno lokalnim jedinicama ostavi mogućnost da same određuju stopu poreza na dohodak. Pritom se spominje uvođenje granične porezne stope koja ovisi o trenutačnoj razini prihoda, a određivala bi se unutar zakonom definiranog raspona. Predlagatelji ovog prijedloga morat će objasniti jedinicama lokalne samouprave zašto bi trebale pristati na model graničnih poreznih stopa umjesto prireza, a posebno zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću kojega bi ovaj potez najviše pogodio.

Grad Zagreb je u posebnom režimu i koristi najvišu zakonom dopuštenu stopu prireza od 18 posto. Prema riječima samog gradonačelnika, prihodi od prireza lani su iznosili 955 milijuna kuna (126 mil. eura). Kada bi se prirez doista ukinuo, zaposleni Zagrepčani s prosječnom plaćom mogli bi dobiti povišicu od oko 30 eura.

Posljednjih godina neki su gradovi i samo ukidali (Bjelovar, Čakovec, Opatija, Pleternica, Sinj i Vodice) ili smanjivali prihode, a podaci govore da otprilike četvrtina njih funkcionira bez ubiranja prireza. Glavni razlog tome su sve veće mogućnosti financiranja gradskih projekata i kompenziranja smanjenih prihoda od prireza kroz fondove EU.

Suficit od tri milijarde

O samoj ideji ukidanja prireza tek će se razgovarati s Udrugom gradova i jedinicama lokalne samouprave. No, ono što je ministru financija glavni argument za otvaranje ovog pitanje jest činjenica da su lokalne jedinice lani imale suficit od tri milijarde kuna. Stoga u Vladi smatraju da neće ni trebati nadoknađivati gubitak u prihodima nakon mogućeg zadiranja u poreze i prireze. Uz to, lokalne jedinice će poticati da se same "poigraju" lokalnim porezima, posebno paušalnim porezima u turizmu.

Kako naglašava ministar financija, neće se zadirati u izmjene stopa doprinosa za drugi mirovinski stup od pet posto, niti za zdravstveno osiguranje koja trenutačno iznosi 16,5 posto, iako je HUP predlagao smanjenje na 15 posto. S obzirom na to da trošak zdravstvenog osiguranje ide iz bruto 2 plaće, odnosno riječ je o iznosu koji plaćaju poslodavci, tim se smanjenjem ne bi povećala neto plaća, nego bi se rasteretili poslodavci.

Neće se dirati ni opća stopa PDV-a, ali će se postupno vraćati trošarine na energente, prvenstveno na gorivo, te ukidati ograničene marže. U Vladi razmišljaju u smjeru da ide turistička sezona i da nema smisla subvencionirati strane turiste, što znači da bi na ljeto cijena goriva trebala rasti.

U pogledu poreza na dobit dvije stope ostaju iste, od 10 i 18 posto, ali će biti sitnih korekcija u poticanju određenih segmenata, premda to neće biti značajno za poduzeća. Neće se ići ni s ukidanjem najviše stope poreza na dohodak od 30 posto koju u Hrvatskoj plaća oko 11.000 ljudi, oni s mjesečnim plaćama većim od 3981,69 eura. No, polovica njih je u Zagrebu, pa bi se tim potezom Zagrebu uzelo oko milijardu kuna prihoda.

Parlamentarni izbori

U ovoj fazi, kada su razni prijedlozi u igri, ekonomisti ih nisu spremni komentirati, ali iz neslužbenih razgovora može se čuti kako je sve pomalo "isforsirano" i teško odvojivo od predstojećih parlamentarnih izbora. "Ako države više ne može povećavati najniže plaće kroz porez na dohodak, onda može rastom gospodarstva", napominje ekonomist koji je želio ostati anoniman. U usporedbi s drugim zemljama, dodaje, porezno opterećenje rada u Hrvatskoj nije veliko, premda posljednji podaci govore kako je inflacija malo povećala taj "porezni klin". Ipak, činjenica jest da je u Hrvatskoj veliko ukupno porezno opterećenje. Problem sa zadiranjem u doprinose za prvi mirovinski stup, pak, mogao bi značiti dodatni gubitak poveznice uplata i iznosa mirovine, kao i povećanu motivaciju da se plaće prijavljuju na niži iznos. Tako mirovinski sustav postaje sve više ovisan o dotacijama iz proračuna.

Gradonačelnici o reformi

Željko Turk (HDZ), predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića - Udruga gradova podržava svaku inicijativu koja povećava plaće, ali jasno ukazujemo na činjenicu da lokalna samouprava mora imati prava i obveze, ali i novac. Mi smo za to, ali se borimo i za to da naše javne funkcije imaju od čega živjeti.

Ivica Puljak (Centar), gradonačelnik Splita - Naša je zemlja strašno centralizirana, a gradovi nemaju elemente za razvoj. Nama nedostaje nekoliko stotina milijuna eura za gradnju osnovne infrastrukture i ovakav model financiranja je katastrofa. Država se obično bavi populizmom i naizgled smanji poreze, a sve to prebaci na lokalnu samoupravu. Dok se ne napravi sveobuhvatna reforma koja će smanjiti državni aparat, a onda gradovima omogućiti razvoj, sve ovo što država radi jeftini je populizam.

Marko Filipović (SDP), gradonačelnik Rijeke - Nisam čuo te najave, nije nam došao prijedlog, a kada ga budemo vidjeli, očitovat ćemo se. Otkad sam na čelu grada, smanjili smo prirez s 15 na 13 posto. Jesam za porezno rasterećenje plaća, no to treba raditi vrlo pažljivo. Naši makroekonomski pokazatelji su bili takvi da smo procijenili da možemo smanjiti prirez, a cilj je 10 posto. Vidim da će se povećavati i neoporezivi dio, što će opet utjecati na prihode lokalnih jedinica, a u ovako centraliziranoj zemlji, protiv sam toga, ako se ne nađe novi model financiranja. Morali bismo zadržati razinu prihoda jer je pitanje ostvarivanja svega što je u našoj nadležnosti, a bez adekvatnih prihoda, vrlo ćemo teško to pratiti. Treba sjesti s ministrom i razgovarati i nadam se ozbiljno dogovoriti priču prihoda lokalne samouprave jer ovo sad je neodrživo. Samo 12 posto javnog novca troši se na lokalnoj razini, a od toga šest posto u Zagrebu. Zajednički je cilj svih lokalnih jedinica da se poveća taj postotak. Pozdravljam prijedloge koji idu u tom smjeru, a ako ne, onda smo protiv toga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2023 12:43