Vlada je danas na redovnoj sjednici za dodatna tri mjeseca produljila zastoj ovrha nad novčanim sredstvima.
Izmjenama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je na snagu stupio 18. travnja 2020., bio je propisan zastoj ovrhe u odnosu na sve fizičke osobe (uključujući i obrtnike i druge koji obavljaju registriranu djelatnost) za razdoblje važenja posebnih okolnosti izazvanih koronom.
Novi ovršni zakon
Ovrhe su blokirane do 17. srpnja 2020., uz mogućnost produljenja za još tri mjeseca, što se i dogodilo. Hoće li produljenje te mjere, koja za građane koji su se našli u nezavidnoj ekonomskoj situaciji znači spas, a za ovrhovoditelje sve veću glavobolju, biti pod istim uvjetima kao i dosadašnje, tek treba vidjeti.
U Vladi kažu da su svjesni kako treba donijeti novi Ovršni zakon koji mora biti učinkovit kako inače prisutan velik problem neplaćanja ne bi eksplodirao. Izmjene Ovršnog zakona, koje je pripremio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, zapele su u trećem saborskom čitanju, što je vjerojatno bio korak do toga da se potpuno odustane od njegova modela. Bošnjaković je, naime, osmislio sustav koji bi ovrhe nad novčanim sredstvima vratio na sudove, ali bi u postupku ostavio javne bilježnike.
Postupci naplate
Takvim hibridnim rješenjem nitko nije bio zadovoljan. Idealno bi bilo da se novi Ovršni zakon pripremi i usvoji u iduća tri mjeseca kada istekne novi moratorij na blokadu ovrha i kada će opet krenuti postupci prisilne naplate duga. Prema Fininim podacima, zbog neizvršenih osnova za plaćanje 30. lipnja 2020. bilo je evidentirano 6775 poslovnih subjekata, od čega 6446 pravnih i 329 fizičkih osoba. To je za 436 pravnih i osam fizičkih osoba manje u odnosu na svibanj. Ukupni iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata bio je 4,1 milijardu kuna, tj. 2,3 milijuna kuna (0,1%) više nego u svibnju 2020. U očevidniku je zbog neizvršenih osnova za plaćanje 30. lipnja 2020. bilo evidentirano 9411 građana ili 64 građana (0,7%) više nego na kraju svibnja.
Dug građana
Dug građana iznosio je 823 milijuna kuna (glavnica), što je za devet milijuna kuna (1,1%) više nego u svibnju. Najveći dio duga, 437,7 milijuna kuna (bez kamata), odnosio se na dug građana prema građanima kao vjerovnicima. Dug građana prema cijelom financijskom sektoru iznosio je 9,4 milijuna (bez kamata), tj. 1,1 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....