Tvrtke najviše ovršuju banke, osiguravajuća društva te država

Fina je zbog korone zastala s provedbom ovrha nad novčanim sredstvima fizičkih osoba, što uključuje građane, ali i obrtnike te druge koji obavljaju registriranu djelatnost te slobodna zanimanja, što je predviđeno dopunom zakona, ali napominju da istodobno nije propisano zastajanje s provedbom ovrha tvrtki (odnosno pravnih osoba) te se ona provodi.

Prema podacima o zaprimljenim zadužnicama i javnobilježničkim rješenjima na teret “ovršenika pravnih osoba” koje su nam dostavili iz Fine, od početka veljače do sredine srpnja ove godine zaprimljene su 3334 zadužnice u ukupnom iznosu 397 milijuna kuna, te u istom razdoblju 4710 javnobilježničkih rješenja o ovrsi u ukupnom iznosu 59 milijuna kuna.

U pitanju su drastično manji iznosi nego što je to bio slučaj u istom razdoblju lani (primjerice, iznos po zadužnicama je u tom razdoblju lani bio 1,7 mlrd. kuna, a po rješenjima javnih bilježnika 178 mil. kuna), tako da su mjere koje je donosila Vlada odigrale zamišljenu ulogu privremene financijske brane. Posebne okolnosti, dopunom Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, uvedene su u travnju te su prošloga tjedna produljene do 18. listopada.

Fina u tom razdoblju ne obračunava zateznu kamatu ni građanima ni tvrtkama koja je određena u osnovi za plaćanje za razdoblje trajanja posebnih okolnosti.

Analiza koju nam je poslala Fina za drugi kvartal ove godine pokazuje da je na teret ovršenika poslovnih subjekata zaprimljeno 65% manje osnova za plaćanje u odnosu na drugi kvartal 2019. Najviše osnova za plaćanje u drugom je kvartalu ove godine podnijela središnja država, na drugom su mjestu bile kreditne institucije, a na trećem komunalne tvrtke.

Na pokretanje manjeg broja ovrha nad tvrtkama preko rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave utjecao je “Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti” budući da javni bilježnici sada ne donose nova rješenja. S druge strane, na manji broj dostavljenih zadužnica, koje se mogu normalno izdavati, vjerojatno su utjecale mjere koje su poduzimale banke, odobravajući moratorije i odgode naplate potraživanja. Ozbiljno je stoga pitanje kako će izgledati statistika ovrha ujesen, kad isteknu moratoriji i zakonske zaštite.