Poduzetnicima je ove godine na raspolaganju 2,5 milijardi kuna za novo zapošljavanje, od čega se 1,6 milijardi odnosi na mjere aktivne politike zapošljavanja, poručio je Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Među aktivnim mjerama zapošljavanja istaknuo je samozapošljavanje, koje je dalo velike rezultate, budući da se iz godine u godinu sve više ljudi odlučuje na otvaranje vlastitih tvrtki.
Ograničenje
Prema njemu, mjera samozapošljavanja u RH čak je i bolja nego u drugim zemljama, o čemu govori i podatak da je ove godine više od 5000 ljudi odlučilo otvoriti vlastitu tvrtku, što je dvostruko više nego lani.
Poslodavcima je preporučio da više koriste mjeru zapošljavanja pripravnika, koja, za razliku od SOR-a, ne ograničava iznos plaća, a država daju potporu za polovinu bruto 2 iznosa plaće pripravnika. Vlada, dodao je, ne odustaje ni od SOR-a, ali namjerava maksimalno smanjiti njegovo korištenje u javnom sektoru. No, to smanjenje, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nije ni približno onakvo kakvo su ministar i Vlada planirali. Mjera pripravništva je, pak, prema podacima, doživjela potpuni potop. Smjernicama za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, koje je Vlada donijela u prosincu 2017., planirano je da se u 2018. zaposli 9196 pripravnika, a da se SOR značajno smanji te da se kroz godinu u stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa uključi 4200 osoba.
No, u prvih sedam mjeseci ostvarenje zacrtanog je dijametralno suprotno: do 31. srpnja ove godine u mjeru SOR-a uključeno je 3040 novih osoba (zajedno s lanjskima 8000 osoba), dok su u mjeru pripravništva uključene - 243 osobe.
Preslikamo li Vladin godišnji plan za 2018. na prvih sedam mjeseci, u tom je periodu u SOR trebalo biti uključeno 2450 osoba, a u mjeru pripravništva 5364 osobe. Dakle, SOR je do sada premašio planirano za četvrtinu, a u pripravništvo je uključeno tek 4,5 posto planiranih osoba.
Zabrana
Sindikati upozoravaju kako je pripravništvo postala ozbiljna prepreka bilo kakvom stalnom zapošljavanju: poslodavci traže isključivo SOR, jer im država u tom slučaju pokriva punu plaću godinu dana, a SOR-ovci su, pak, bez obzira na kvalifikacije, prisiljeni raditi za 2752 kune mjesečno. Uz to, vanjska evaluacija mjera zapošljavanja pokazale je da je SOR najneisplativija mjera te da je država za svaku osobu koja je pronašla posao isključivo zahvaljujući SOR-u potrošila više od 200.000 kuna.
Kako bi smirila situaciju, Vlada je ove godine pojačala mjeru pripravništva nadajući se kako će privući poslodavce. No, zašto bi privatni sektor zapošljavao pripravnike, za koje mu država pokriva tek 50% troškova i kojima mora dati 70 do 80 posto plaće kad preko SOR-a može godinu dana dobivati besplatnog zaposlenika? Javni ih sektor pak do travnja nije mogao zapošljavati jer je Vlada tek tada ukinula zabranu zapošljavanja u javnom sektoru.