Vlada odgovorila na najnoviji potez MOL-a; Energetski mag: ‘Ohrabrili su se, a naša država ne štiti hrvatske interese‘

Energetski stručnjak Davorin Štern u osvrtu na objavu MOL-a da će kroz međunarodnu arbitražu tražiti odštetu zbog odluke Vlade iz 2022. da INA prodaje sav proizvedeni plin u Hrvatskoj HEP-u po netržišnoj cijeni, polazi od toga da je Vlada imala sva prava donijeti za MOL spornu odluku.

- U situaciji kada je Hrvatska prestala uvoziti plin iz Rusije zbog rata u Ukrajini neophodno je bilo, zbog sigurnosti opskrbe plinom, donijeti odluku da sav proizvedeni plin ostane u Hrvatskoj. To je uloga države, za to država postoji, da donosi teške odluke u izvanrednim okolnostima. O fiksnoj cijeni koja je određena kao otkupna odlukom Vlade dade se raspravljati i nesporno je da je tu INA oštećena. Ali, nije li HEP isto tako oštećen fiksiranjem cijene električne energije? Nije li Republici Hrvatskoj nanesena šteta zatvaranjem sisačke Rafinerije i odugovlačenjem obnove riječke rafinerije zbog čega se nafta s naših naftnih polja prevozila na preradu u Mađarsku? Imali smo izvanredne okolnosti zbog općih poremećaja u energetici i tu se svašta događalo - komentira Štern. Ističući kako nije pravnik pa ne može ulaziti u meritum arbitraže i osnove odštetnog zahtjeva u slučaju obveznog otkupa plina iz INA-e po fiksnoj cijeni, naš sugovornik skreće pozornost da je MOL uspio u prethodnim arbitražama s našom državom pa se očito, zaključuje Štern, ohrabrio.

- Mislim da MOL koristi neodlučnost naše države u zaštiti hrvatskih interesa u INA-i. Očito je da imaju i dobre odvjetnike – zaključuje naš sugovornik. Arbitraže koje spominje Štern odnose se na spor koji je MOL 2013. pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu zatraživši odštetu od 1,1 milijardi dolara zbog, kako je tvrdila mađarska strana, nezakonitog kaznenog progona predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija u Hrvatskoj, kršenja famoznih plinskih ugovora Vlade i MOL-a i drugih povreda prava ulagača. Prema presudi ICSID-a Hrvatska je dužna platiti MOL-u 184 milijuna dolara.

Davor Štern

Zeljko Puhovski/Cropix/Cropix

Nakon uspjeha u arbitraži u Washingtonu, MOL je u srazu s državom dobio pravnu bitku pred Arbitražnim sudom za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Beču. Hrvatska je na UNCITRAL-u pokušala staviti van snage međudioničarski ugovor o INA-i sklopljen između države i MOL-a zbog pravomoćne osuđujuće presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu i Hernadiju za korupciju, no nije uspjela u tome.

Nova arbitraža MOL-a odnosi se na Vladinu Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije iz rujna 2022. kojom je INA-i izdan nalog da sav plin koji proizvede na domaćim poljima proda HEP-u po cijeni od 41 euro za megavatsat. U tom trenutku burzovna cijena plina u Europi kretala se oko 160 eura za megavatsat.
Istodobno s nametanjem spomenute obveze INA-i, Vlada je donijela odluku da će i HEP prodavati INA-inin plin domaćim plinarama po cijenama koje će odrediti država, tako da se, s obzirom na arbitražu i objavu MOL-a da je INA oštećena Vladinom uredbom, postavlja pitanje tko je zaradio Vladinom uredbom jer HEP nije sigurno? No, to je samo jedno od pitanja koje je otvoreno najavom nove MOL-ove arbitraže.