Sastanak ministra Zdravka Marića s poslodavcima o mjerama Vlade zbog posljedica koronavirusa
 Davor Pongracic / CROPIX
Mjere za pomoć

Vlada bi tvrtkama mogla odgoditi plaćanje rata kredita i akontacije poreza na dobit

Epidemija stvorila milijunske gubitke gospodarstvu, vlada još razmišlja o rješenjima
Piše: Frenki LaušićObjavljeno: 12. ožujak 2020. 10:19

Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, jučer je najavio da bi prve mjere za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa na hrvatsko gospodarstvo mogle biti poznate početkom idućeg tjedna, a Zdravko Marić, ministar financija, naznačio da bi mogle biti usmjerene na odgode plaćanja poreza i poreznog rasterećenja ugroženih tvrtki, ali i odgode plaćanja kreditnih obveza za takve kompanije.

Usto je rekao i kako Hrvatska preko HBOR-a ima kreditne mjere kakve je najavila Slovenija preko svoje razvojne banke, ali je dao naslutiti da se i taj dio likvidnih injekcija za poduzetnike u poteškoćama može pojačati.

Važni kriteriji

- Kakve god mjere donesemo, donijet ćemo i kriterije po kojima će se utvrđivati može li ih neka kompanija koristiti, odnosno je li zaista došla u probleme s likvidnošću zbog krize uzrokovane širenjem koronavirusa. Te mjere bit će prohodne i što jednostavnije, kako sami sebi ne bismo dali birokratski posao s kojim se ne možemo nositi - ustvrdio je Zdravko Marić nakon sastanka u Ministarstvu financija na kojem su sudjelovali i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar turizma Gari Cappelli, ministar gospodarstva Darko Horvat i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović te čelnici HUP-a, HGK i HBOR-a.

Ministar financija je najavio da će idući sastanak te “plenarne skupine” biti održan idući tjedan, a da će do tada raditi na prvim mjerama.

- Svi smo se složili da je prva i osnovna varijabla na koju moramo paziti upravo očuvanje radnih mjesta, ali i likvidnost svih sektora. Svi pamtimo ne tako davna razdoblja kada smo bili suočeni s velikim padom radnih mjesta i koliko je vremena prošlo da se stvari vrate u normalu. Moramo osigurati i adekvatan tijek roba kako bi svi poduzetnici mogli normalno funkcionirati. Krenuli smo s kreiranjem okvirnih mjera koje ćemo na kraju svi zajedno i implementirati - poručio je Marić.

Budžet nije ugrožen

Prema njegovim riječima, prihodi i rashodi državnog proračuna još su u predviđenim okvirima i budžet za sada nije ugrožen, ali je jednako tako spomenuo i činjenicu da imamo Zakon o domovinskoj sigurnosti koji dopušta povećanje državnih rezervi u proračunu. To, ustvari, znači da u slučaju više sile ne treba ići na rebalans državnog proračuna u prvoj rundi borbe protiv krize. Odgodu poreznih obveza i kreditnih rata za tvrtke u problemima već su službeno zatražile Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska udruga banaka, a jučer je svoje zahtjeve Vladi poslala i Hrvatska gospodarska komora. Budući da je u HGK glavni ekonomist premijerov savjetnik Zvonimir Savić, ne bi bilo čudno da se prihvati dio prijedloga HGK upravo vezan za odgodu naplate poreza.

“Predlažemo obročnu otplatu poreza na dobit iz financijske 2019. u šest mjeseci (obroka) te hitno skraćivanje procedure uvoza radne snage i poreznog rasterećenja sezonaca radi lakšeg zapošljavanja nakon što se situacija smiri”, stoji u zahtjevu HGK.

Sličnu, ali još jaču mjeru predložio je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, koji smatra kako bi trebalo obustaviti uplate akontacija poreza na dobit nakon uplata poreza za 2019.

- Uplate akontacija od travnja ili svibnja 2020. treba obustaviti do daljnjega. Naime, akontacije su ionako kredit poduzetnika državi, pa nema smisla da poduzetnici kreditiraju državu, osobito u ovakvoj situaciji. Nadalje, treba očekivati da će dobit poduzetnika pasti u ovoj godini, pa zašto uzimati novac koji ne pripada državi ili komplicirati s uobičajeno zamornim zahtjevima za reviziju akontacija kojima Porezna uprava sporo izlazi ususret i nepotrebno opterećuje svoje službenike. Konačno, s gledišta računa države suštinski efekt ravan je nuli. Obustava akontacija utječe samo na cash flow proračuna koji će se lako ‘peglati’ izdavanjem trezorskih zapisa Ministarstva financija koji trenutno nose kamatu od približno nula posto - istaknuo je Šonje.

Rezati rashode 

To je jedna od šest mjera koje predlaže, a ostalih pet se odnose na to da Vlada javno odustane od stimuliranja povratka iseljenih građana, da se ukine porez na kapitalnu dobit i privremeno obustavi uplata dijela socijalnih doprinosa te da se pojača sigurnosna mreža za nezaposlene putem fondova EU.

Šesta mjera je “nadmjera”, a odnosi se na to da povećanje deficita državnog proračuna ne poremeti prinos na državne obveznice i zdravu strukturu državnih rashoda. Vlada stoga, navodi Šonje, treba ubrzati povlačenje novca iz fondova EU i realizaciju investicijskih projekata koji se financiraju iz tih izvora, s tim da bi investicije i socijalni izdaci morali biti zadnje stavke koje će se dirati ako nastupi jaka kriza zbog koje je nužno rezati rashode.

Nadalje, rashode bi trebalo rezati ako se fiskalni deficit proširi toliko da zaprijeti skok troškova financiranja države, jer takav se skok, kakav smo imali 2009., osim negativnog učinka na proračun, prelijevanja na sve kamatne stope u zemlji. - Prve stavke na kojima treba tražiti uštede radi izbjegavanja skoka kamatnih stopa su materijalni troškovi i plaće u sektoru opće države - poručio je Šonje.

Moguće mjere za tvrtke u problemima

- odgoda ili moratorij na plaćanje akontacije poreza na dobit za 2020.

- odgoda plaćanja poreza na dohodak i PDV-a

- jeftini krediti za likvidnost

- moratorij za kreditne rate

- porezno rasterećenje sezonskih radnika

'Prijeti nam kriza poput one iz 2008.'

Na hitne fiskalne mjere, kako bi se prevenirala kriza koja bi mogla dostići razine iz 2008., pozvala je jučer čelnike država Europske unije Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, najavljujući i novi paket monetarnih mjera za pomoć europskom gospodarstvu. Upućujući na jačanje pesimizma tržišnih aktera, jučer se nastavio veliki pad cijena dionica na američkim burzama, koje su u vrijeme pisanja ovog teksta bile prosječno u minusu od 4,5 posto, a europske su nakon prvotnog pozitivnog trgovanja završile dan u minusima od gotovo 1 posto. Zagrebačka burza opet je otišla u crvenih 4,5 posto.

 

Linker
28. studeni 2020 01:42