Nova ideja

Više od 100 milijuna kuna iz drugog mirovinskog stupa uložit će se u startupove?

Ovaj potez ministra Marka Pavića i za europske je prilike revolucionaran, ali i rizičan
Ilustracija
 Elvir Tabaković / Profimedia, Alamy / Hanza Media

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava za drugo saborsko čitanje paketa zakona iz mirovinske reforme, doznajemo, priprema odredbu koja će prvi put omogućiti ulaganja mirovinskih fondova u hrvatske startupe.

Prema informacijama kojima raspolažemo, hrvatski obvezni mirovinski fondovi, u čijem je portfelju imovina vrijedna više od 94 milijarde kuna, moći će ulagati do 0,2 posto vrijednosti imovine rizika A (rizičniji fondovi koji veći dio portfelja ulažu u dionice) i do 0,1 posto imovine iz B fondova (srednji rizik).

To će omogućiti više od 100 milijuna kuna ulaganja u hrvatske startupe, što je iznos koji je dosad bio nezamisliv uzmemo li u obzir da se u hrvatske startupe u prosjeku ulaže oko milijun kuna.

Ilustracije radi, jedan od naših najpoznatijih startupa, matematička edukativna aplikacija Photomath od Microblinka, nedavno je objavio da je dobio šest milijuna dolara svježih ulaganja iz američkog venture capital fonda Goodwater Capital i Learn Capital.

Revolucionaran potez

Photomath je, prema dostupnim podacima, u 2016. bio prvi hrvatski startup po iznosu ulaganja i tada je prikupio 3 milijuna eura kapitala, a Agrivi, koji je također u top pet, prikupio je milijun eura. Kada se pogledaju ulagači, u najvećem postotku, čak 42 posto novca ulažu akceleratori, 38 posto ulažu država i poslovni anđeli, a sa samo 19 posto sudjeluju fondovi rizičnog kapitala.

Ovaj potez ministra Marka Pavića i za europske je prilike revolucionaran, ali i rizičan. Naime, velikoj većini europskih mirovinskih fondova nije dopušteno ulaganje u startupe zbog činjenice da je riječ o velikom riziku (samo oko 10 posto startupa uspije), a jedna od rijetkih zemalja koja dopušta takvo što je Velika Britanija, u manjoj mjeri Njemačka i Švedska. A još veća ulaganja mirovinskih fondova u britanske startupe omogućena su novom industrijskom strategijom koja je donesena krajem prošle godine kao odgovor na strah od povlačenja stranih investitora iz Londona nakon Brexita.

Za razliku od SAD-a, gdje je ulaganje mirovinskih fondova u ranoj fazi razvoja startupa omogućeno već godinama, Europa je tu previše konzervativna, što se vidi i u brojkama. Prema podacima iz istraživanja Deutche Banka iz 2016., broj tzv. unicorn startupa (tzv. “jednorozi”, tvrtke koje nakon tri do pet godina od osnutka vrijede barem milijardu dolara, poput, primjerice, Ubera i Airbnb-ja) višestruko je veći u SAD-u. U svijetu postoji 161 takva tvrtka s ukupnom vrijednošću od 567 milijardi dolara, a čak su 92 smještene u SAD-u i vrijede 320 milijardi dolara, zavidan ih je broj i u Aziji, posebno u Kini (Alibaba), dok Europa ima samo 15 takvih tvrtki, i to četiri u Ujedinjenom Kraljevstvu, četiri u Njemačkoj, a tri u Švedskoj.

Hrvatski su mirovinski fondovi, s druge strane, oduševljeni ovakvom idejom i kažu da je to upravo ono što su tražili.

- Smatramo da je ovo izvrsna vijest te pozdravljamo takvu odluku. Radi se o malim sredstvima koja će mirovinski fondovi moći ulagati u takve projekte - do maksimalno 0,2 posto vrijednost imovine pod upravljanjem - ali istodobno je to velika prilika da se pomogne malim tvrtkama koje imaju potencijala i koje više neće morati ići izvan Hrvatske po sredstva koja bi im omogućila rast i razvoj - kaže Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Mirovinski su fondovi, dodaje, predlagali da im se omogući ulaganje u kompanije kojima se trguje na Progress tržištu ili na Funderbeamu.

Ogroman pomak

- Na taj način dobili bi mogućnost poticanja tržišta startupa, malih i srednjih poduzeća, koji su važan segment hrvatskoga gospodarstva i koji bi u konačnici sigurno pridonijeli snažnijem gospodarskom razvoju Hrvatske - poručuje Bojčeta-Markoja.

Odluku pozdravlja i dr. sc. Igor Jugo, profesor s Odjela informatike Sveučilišta u Rijeci i osnivač edukativnih radionica “Hrvatska - startup nacija”.

- Mogućnosti za ulaganja i sada ima, veći je problem nedostatak kvalitetnih startupa, ali uvijek je dobro da ima više izvora financiranja i da se potencijal poveća. Riječ je o ogromnoj količini novca za startup zajednicu u Hrvatskoj i to treba pozdraviti - kaže Jugo.

Međutim, upozorava da bi trebalo paziti da se nađe adekvatan način da se smanji rizik ulaganja.

- Startup je jako rizična kategorija i pitanje je tko će procjenjivati u koji startup uložiti novac iz mirovinskih fondova. Možda bi trebalo razmisliti o tome da se angažiraju stručnjaci koji se već godinama time bave - tvrtke ili udruge poslovnih anđela - kaže Jugo.

Dodaje da je riječ o ogromnom pomaku jer startupi u početku imaju investicije od 100.000 do milijun kuna, što je dovoljno za velik broj njih, a s ovih 100 milijuna kuna iz mirovinskih fondova mogu samo rasti mogućnosti.

Odluku pozdravlja i Saša Cvetojević, poduzetnik i jedan od najpoznatijih domaćih poslovnih anđela.

- To je dobra odluka. Koliko sam shvatio, ne radi se samo o startupima nego i o malim i srednjim tvrtkama. To je mogućnost koju je zakonodavac dao, a vidjet ćemo koliko će mirovinci biti efikasni u korištenju te koliko će od toga koristi imati i gospodarstvo - kaže Cvetojević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 02:49