MONETARNA POLITIKA

Vijest o povećanju kamata uznemirila korisnike kredita, izračunali smo koliko vam rata maksimalno može narasti

Točno se zna koliko najviše možete platiti kamate i mjesečne rate

Ilustracija

 Elvir Tabakovic/Cropix

Kamatne stope mogle bi rasti s promjenom monetarne politike Europske središnje banke, no prije nego što se uhvatite za kalkulator i prsa, udahnite duboko jer sve da kamate iz negativnih skoče na Mjesec, vama se neće toliko povećati rata kredita, piše Slobodna Dalmacija.

Odnosno, točno se zna koliko najviše možete platiti kamate i mjesečne rate. Otplaćujete li, primjerice, stambeni kredit od 80.000 eura na rok otplate od 20 godina s promjenjivom kamatnom stopom od 3,40 posto vezanom uz EURIBOR, europsku međubankarsku referentnu kamatnu stopu, vaša kamata smije porasti najviše na 4,18 posto. Ili, s 459,87 eura ili 3482,64 kuna koje sada otplaćujete rata smije najviše narasti na 492,41 eura ili 3729 kuna. Ukupni dug raste znatno više, s 110.368 eura na 118.177 eura, koliko se ukupno otplati glavnice i kamate u 20 godina otplate.

Objave HNB-a

Sve da sutra EURIBOR bude dva ili pet posto umjesto trenutačno negativnog 0,392 posto za šestomjesečno razdoblje, maksimalna kamatna stopa određena je zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju, smije za stambene kredite biti 33 posto veća od prosječno ponderirane i 50 posto iznadprosječno ponderirane za sve ostale kredite.

Dvaput godišnje Hrvatska narodna banka objavljuje prosječno ponderirane kamate za kune i ostale valute, pa je tako početkom siječnja objavila da je prosječna kamata za eure 3,14 posto za stambene kredite i 5,66 posto za sve ostale eurske potrošačke kredite. Znači, kamate na stambene eurske kredite najviše mogu iznositi 4,18 posto, a na ostale kredite 8,49 posto.

Prije 10 godina banke su promjenjive kamate samostalno utvrđivale i mijenjale kako i kada su to željele, a govorile su da to rade u skladu s tržišnim uvjetima. Kojim, nije se to znalo. Krajem 2012. je mijenjan zakon o potrošačkom kreditiranju te je utvrđeno da banke moraju promjenjive kamate za sve kredite jasno utvrditi i odrediti koliki je fiksni dio kamate i ta marža mora biti nepromjenjiva tijekom cijele otplate, dok promjenjivi dio mora biti neki mjerljivi parametar.

Kamate smiju mijenjati jednom u pola godine, i to onoliko koliko se promijenio taj parametar uz koji su vezale promjenjivu kamatu, a godinu dana kasnije određena je maksimalna kamata za sve kredite. Neke su banke kamate na eurske kredite privezale uz EURIBOR, neke uz domaću nacionalnu referentnu kamatnu stopu za eure, a posljednjih nekoliko godina stalno se očekuje rast EURIBOR-a, koji je od 2016. zaronio u minus. Prije financijske krize iz 2008. iznosio je po tri, četiri i pet posto, a danas je šestomjesečni EURIBOR negativnih 0,392 posto.

Analitičari Raiffeisenbank kažu da Europska središnja banka smatra da su rast cijena roba i nestašice repromaterijala uzrokovane koronom potaknule rast stope inflacije više od očekivanja, što je dodatno pojačano ratom u Ukrajini i popratnim sankcijama. Za Europsku središnju banku ukrajinski rat je čimbenik rizika za još veću inflaciju i manji rast, ali ne i faktor za promjenu u smjeru ponovne opasnosti od deflacije.

Stagnacija proizvodnje

Stoga će Europska središnja banka polako mijenjati stvari i očekuje se da će postupno ukinuti neto kupnje obveznica, a onda podići referentne kamatne stope. Analitičari Raiffeisenbank navode da je konkretan model dinamike povećanja kamatnih stopa ostao otvoren za sada, ali da užurbani, veliki koraci vjerojatno ne dolaze u obzir.

- Vjerujemo da će središnja banka inicijalno dovesti kamatnu stopu na 0 posto na prijelazu iz 2022./23. Nakon faze “wait and see”, daljnji koraci prema gore vjerojatno će uslijediti u drugoj polovici 2023. Tržište, s druge strane, očekuje i ugradilo je u svoje instrumente povećanje kamatnih stopa u jednom potezu do oko 0,75 posto.

Naša umjerenija prognoza temelji se ne na manje važnoj pretpostavci da će sankcije Rusiji biti pooštrene i zadržane dugo vremena. To bi trebalo dovesti do “otežanih” uvjeta za određene burzovne robe i osnovne sirovine tijekom godine i održavati cijene na visokoj razini. Za razliku od ESB-a, očekujemo prije nastavak ograničenja proizvodnje i gotovo stagnaciju gospodarske proizvodnje od trećeg tromjesečja 2022. do prvog tromjesečja 2023. nego kratki i neposredni šok koji tek prigušuje rast – smatraju analitičari Raiffeisenbank.

Veće kamate i na štednju

Domaće banke poslovale su lani s dobiti od 5,6 milijardi kuna, što je za 108,8 posto više nego u godini ranije.

Rast kamata na kredite povećat će im prihode, ali to je dvosmjerna ulica jer će s kamatama na kredite rasti i kamate koje štedišama plaćaju za štednju.

Danas štediše trebaju mikroskop da bi vidjeli kamate na štednju. Prosječne kamate za novu oročenu kunsku štednju građana u siječnju su iznosile 0,06 posto, a za dugoročno oročene eurske depozite kućanstava 0,05 posto.

Austrija 1,18
Belgija 1,48
Njemačka 1,35
Španjolska 1,44
Finska 0,81
Francuska 1,12
Grčka 2,86
Irska 2,71
Italija 1,45
Nizozemska 1,67
Portugal 0,81
Slovenija 1,67
Slovačka 1
Euro zona 1,34
Hrvatska 2,57

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 06:05