Poduzetnički mindset

VIDEO Vizionarske ideje mlađe generacije poduzetnika i sve s čime su se oni susreli na putu do uspjeha

Konferencija je na streamu na YouTubeu u svakom trenutku imala između 200 i 300 posjetitelja, koji su vodili vrlo živu raspravu
Tomislav Car, Albert Gajšak i Ana Hanžeković

Ova situacija na Crni petak, kad očekujemo početak novog lockdowna, nam najbolje pokazuje kakav mora biti poduzetnički mindest, a to je da kao poduzetnik morate imati odgovornost i hrabrost, izjavio je na konferenciji "Poduzetnički mindset za mlade" Marko Emer, direktor tvrtke Moj-eRačun. Naveo je da kad krenete u poduzetnički projekt očekujete puno pomoći, i da je točno da pomoći stvarno i bude.

"Ali na tom svom putu ste zapravo sami i morate se sami potruditi da dođete do cilja, biti hrabri i biti svjesni da nećete dobiti mnogo podrške, posebno ne u najizazovnijim situacijama, kao što to vidimo danas od naših vlasti", kaže Emer.

Zbog pandemije, konferencija se u svojem drugom izdanju pod nazivom "Budućnost ste vi", ovoga puta održala isključivo preko interneta. Na streamu na YouTubeu u svakom je trenutku imala između 200 i 300 posjetitelja, koji su vodili vrlo živu raspravu.

'Poduzetnik treba biti prilagodljiv'

Matea Pirić, direktorica tekstilne tvrtke Naftaline tome je dala još širu perspektivu. Prvo je pojasnila da je tekstilna tvrtka njenih roditelja, koja je prva proizvodila i prodavala traperice unas, za rata propala, jer je potražnja za trapericama preko noći bila nestala. No, nisu odustali pa su se od proizvodnje traperica preorijentirali na proizvodnju radne odjeće. Danas proizvode i maske.

"Poduzetnik se treba biti spreman prilagoditi. Prosječna plaća u Hrvatskoj je 50 posto veća od kineske i utrkivati se u tekstilnoj proizvodnji s Kinom ne zvuči razborito, ali za nas je ostao prostor u boljem dizajnu, boljoj kvaliteti i individualnom pristupu", kaže Pirić.

Pojašnjava da će u budućnosti novi izazov biti automatizacija i 3D ispisi.

"Možda će se zbog toga proizvodnja tekstila u nekoj budućnosti i potpuno ugasiti, ali ako se to desi mi ćemo iz proizvodnje na postojeći način preći na printanje odječe. Ta prilagodljivost je smisao poduzetničkog mindseta", kaže Pirić.

image
Alan Sumina
Poduzetnik

Alan Sumina, suosnivač i direktor Nanobita, hrvatske tvrtke za proizvodnju računalnih igara koju je prije dva mjeseca za rekordnih, gotovo milijardu kuna, preuzeo švedski Stillfront, kaže da mu je drago što je tvrtka koju je pomogao stvoriti danas jedan od primjera kakva bi budućnost i unas mogla biti. Navodi da zbog situacije s pandemijom i pregovora o prodaji tvrtke nije imao čak ni godišnji odmor, ali da mu niti sama prodaja nije umnogome promijenila život.

"Ponosan sam što je Nanobit ostvario najveći exit na hrvatskoj IT sceni, a još više mi je drago što mislim da je to postignuće pomoglo djelu ljudi ovdje da postanu svjesni koliko je ono što radimo vrijedno, koliko je naša industrija u kojoj poslujemo vrijedna i koliko je Nanobit vrijedan te da su to stavili u kontekst s nekim drugim hrvatskim tvrtkama", kaže Sumina.

Prihvaćanje neuspjeha

Ognjen Bagatin, pokretač konferencije istaknuo je da mladima žele približiti ljude koji su za nas više od lidera.

"Ljudi su to koji svim generacijama, a pogotovo mladima mogu biti nadahnuće. Upravo oni mlade visoko motivirane ljude pune sjajnih ideja mogu potaknuti na poduzetnički poduhvat. Za sretnu budućnost u Hrvatskoj trebamo graditi novi mindset, onaj poduzetnički, kaže Bagatin.

Andrija Čolak, osnivač i vlasnik Surf’n’Friesa navodi da za poduzetništvo treba rada, upornosti, vjere u uspjeh te prihvaćanje neuspjeha kao sastavnog djela uspjeha.

Anita Cvetić Oreščanin, suosnivačica i članica uprave Poslovne inteligencije dodaje da treba biti svjestan da poduzetnički put uključuje i uspjeh i nesupjeh, a da poduzetnički mindset imaš kad preuzmeš odgovornost za samo sebe i želiš stvoriti nešto novo i bolje.

Luka Abrus, partner u Fiveu pojašnjava da do tih saznanja ne dođu svi poduzetnici na isti način. On sam je prije nego se otisnuo u poduzetničke vode radio u tri startupa i Microsoftu. "Pitanje je vlastitih želja i traženja najboljeg načina kako se to može ostvariti, a dio tog puta možda ćete moći ostvariti i u nekim tvrtkama, a dio samostalno", kaže Abrus.

image
Luka Abrus i Berislav Horvat
Poduzetnik

Dinamičan svijet

Hrvoje Balen, član uprave Algebre kaže da je zbog toga vrlo važno staviti stvari u perspektivu. Podsjeća da se danas nalazimo u vrlo dinamičnom svijetu, gdje se stalno događaju velike promjene.

"Ali većina ljudi koji su prije pedeset godina promišljali kako ćemo mi živjeti danas su pogriješili, jer su očekivanja formirali iz potreba koje su pojedinci i društvo imali tada. Ford je bio rekao da se pitalo ljude kakve bi proizvode trebao raditi onda bi radio brže konje, a ne automobile", kaže Balen.

Dodaje da to znači da i u ovom svijetu u kojem smo prešli na rad preko interneta, učenje preko interneta, naručivanje hrane preko mobitela i slične modele ne znači nužno da će se takvi obrasci trajno zadržati. Oni su odgovor trenutačnih potreba.

"Ja mogu pričati o obrazovanju i uvjeren sam da će iz te perspektive najveća promjena biti cjeloživotno obrazovanje te da će ono značajno utjecati na naše društvo", kaže Balen.

Upravo prebacivanje znanja s poduzetnika na poduzetnike bila je tema okruglog stola "Dobar mentor zlata vrijedi", koji je vodila Ana Hanžeković, direktorica i vlasnica Hanza Medije, a na kojem su sudjelovali mentor Tomislav Car, suosnivač i direktor Infinuma, zatim mladi poduzetnik Albert Gajšak, osnivač i direktor CircuitMessa, startupa u koji je Car investirao.

image
Tomislav Car, Albert Gajšak i Ana Hanžeković

Tomislav Car navodi da je poduzetnički pristup naučio doma i da cijeli život radi kao poduzetnik. "Moj otac je prodavao auto djelove, imao dućan s pet do šest zaposlenika i ja sam tamo kratko bio, ali obiteljski biznis nije bio za mene. Okrenuo sam se programiranju i u posljednje vrijeme mentorstvu", kaže Car.

Dodaje da ga je oduševilo što je Gajšak bio izravan i konkretan u onome što je tražio, pomoglo je i što je iz Karlovca, odakle je i Car, ali i to što je i sam iz tog poslovnog odnosa imao što za naučiti.

"Ja sam više za programiranje, a ovako sam naučio dosta o elektronici. Naučio sam i što je 'dab' i kako mladi danas žive", našalio se Car.

image
Albert Gajšak i Tomislav Car

Albert Gajšak kaže da njegovi roditelji nisu bili poduzetnici, ali su ga od malih nogu, pogotovo otac inženjer strojarstva, usmjeravali prema tehnologiji. No, u poduzetništvu je, kaže, u vrlo kratkom roku postigao mnogo, upravo stoga što mu je Car prenio mnogo poduzetničkog iskustva.

"Važno je što je investirao, da jest, ali to nije presudno. Iz današnje perspektive vidim da je puno važnije što je uložio svoje vrijeme da mi prenese svoja znanja, dakle ne što je dao novac nego pokazao kako se on troši", zaključuje Gajšak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 10:36