Prva velika turistička konferencija u organizaciji Jutarnjeg lista “Turizam u Hrvatskoj 2025 - održivi rast i izazovi konkurentnosti” okupila je hotelijere, donositelje odluka i ostale predstavnike turističkog sektora kako bi raspravili o tome kako taj važan sektor učiniti održivim.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina u svom je govoru istaknuo je da ne smijemo zaboraviti da je kvaliteta života sugrađana ipak važnija od svega ostalog. Maruška Vizek, znanstvena savjetnica u Ekonomskom institutu, i konzultantica Sanja Čižmar, osnivačica i direktorica kompanije 505 savjetovanje, u uvodnim su prezentacijama okupljenima predstavile ključne informacije o profitabilnosti sektora, strukturi ponude, konkurentnosti i budućem razvoju turizma, kao i o utjecaju turističke djelatnosti na kvalitetu života i stanovanja lokalnog stanovništva u popularnim odredištima.
Opširnije o uvodnim govorima, te održanim prezentacijama možete čitati NA LINKU
Hrvatski turizam nalazi se u fazi transformacije s naglaskom na kvalitetu, održivost i premium ponudu. Sudionici panel-rasprave “Hrvatski turizam u globalnom okruženju: konkurentnost, investicije i radna snaga”, kojim je moderirala novinarka Jutarnjeg lista Marija Crnjak, istaknuli su važnost ulaganja, regulacije i razvoja turističkih proizvoda kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost, ali i održivost sektora.
Predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin primjećuje da se, nakon godina koje su bile pod utjecajem korona-krize pa je Hrvatska bila u određenoj prednosti, tržište na Mediteranu stabiliziralo. Hrvatski hoteli zasigurno su i dalje relevantni na tržištu - zbog Schengena smo atraktivna destinacija građanima Europske unije, posebno raste i interes istočnih zemalja (Češke, Poljske i Slovačke). Osim toga, recentna istraživanja pokazuju da je Nijemcima glavni godišnji odmor postao nešto od čega se ne odustaje niti u krizi. Naravno, u turizmu se uvijek gleda na cijene.
Konačan uspjeh ipak ovisi isključivo o naporima koji ulažemo u povećanje kvalitete. Valamar i sam ulaže u razvoj obiteljskog turizma visoke kvalitete, ali i održivost.
- Više je definicija održivog turizma, a mi se vodimo onom da je to turizam koji je dobar za lokalno stanovništvo i da ono od njega ima koristi. Kada govorimo o izgradnji, oslanjamo se što je moguće više na lokalne izvođače i oprematelje, baš kao što se operativno oslanjamo na domaće proizvođače hrane i dobavljače - istaknuo je Kukurin. U Valamaru strani radnici čine oko petinu ukupne radne snage, a vraća im se i dio Hrvata koji su ranijih godina radili u inozemstvu u uslužnim djelatnostima.
Josip Mikulić, znanstveni savjetnik na Institutu za turizam, predstavio je rezultate metodološki inovativne analize koliko je hrvatski turizam ovisan o uvozu. Analizirali su više od 50 milijuna transakcija između 10 tisuća poduzeća i došli do podatka da ukupan uvoz u ovaj sektor iznosi čak 54 posto.
- Kada bismo smanjili indirektni uvoz, s postojećim brojem turista mogli bismo ostvariti veće i šire ekonomske koristi jer bi se veći dio prihoda zadržao u zemlji. Iako ne postoji univerzalno rješenje, Valamar predstavlja dobar primjer učinkovite organizacije dobavljača, proizvođača i pružatelja usluga - smatra Mikulić. Dodao je da na nacionalnoj ili regionalnoj razini možemo krenuti u tom smjeru kroz mapiranje potreba.
Predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić pozdravlja novi Zakon o turizmu jer vjeruje da će on pokrenuti neke pozitivne i promijeniti negativne procese koji su se do sada odvijali. Neke trendove, pak, treba potpuno zaustaviti.
- Nužno je sačuvati destinaciju kako bi se mogli razvijati visokokvalitetni turistički objekti i infrastruktura. U nekim područjima potrebno je zaustaviti daljnju gradnju i uvesti sustav licenciranja - kaže Ostojić. Trenutačno županijski planovi, dodaje, definiraju broj kreveta po turističkim zonama, ali ne uzimaju u obzir smještajne kapacitete u mješovitim i stambenim zonama.
- Logično bi bilo ograničiti broj kreveta u skladu s brojem stanovnika određene jedinice - predlaže. Osim toga, Ostojić je naglasio da trenutačno postoji investicijski potencijal od oko pet milijardi eura za narednih pet godina, ali se zbog tromosti sustava on ne uspijeva realizirati.
Zoran Pejović, član Uprave Jadranke turizma, primjećuje da s godinama u Hrvatskoj percepcija luksuznih objekata promijenila na bolje, ali ih je na hrvatskim otocima i dalje premalo. Održivost je za njega usko povezana s transformacijom turizma iz uslužni u iskustveni.
- Mi, stručnjaci iz industrije, možemo kod svojih partnera, suradnika i djelatnika primijeniti novi način razmišljanja. Mali luksuzni hoteli mogu poslužiti kao laboratoriji za takve inovacije, dok veliki sustavi to ne mogu u tolikoj mjeri - rekao je Pejović koji upravo Lošinj smatra primjerom očuvanja kulturne i prirodne baštine.
- Turizam mora raditi na očuvanju vrijedne ostavštine prethodnih generacija, ali istovremeno možemo graditi nešto novo što će buduće generacije smatrati vrijednim čuvanja - poručio je.
Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore, naglasila je važnost ulaganja u zdravstveni turizam kao jedan od posebnih oblika turizma koji može stvoriti veću potražnju.
- Zdravstveni turizam predstavlja velik potencijal za Hrvatsku. Izrazito smo kvalitetni i cjenovno konkurentni, a uz to, raspolažemo modernom tehnologijom, vrhunskim zdravstvenim ustanovama i stručnim kadrom. Naši bogati termalni izvori i ljekovita blata trebali bi biti bolje iskorišteni u toplicama, lječilištima i specijaliziranim bolnicama - kazala je Vukojević. Spomenula je i značajan korak u smjeru razvoja tog aspekta turizma: 160 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji će se iskoristiti za obnavljanje 18 zdravstvenih objekata i specijalnih bolnica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....