Europska unija tvrtkama i inovatorima, putem programa Horizon Europe (2021. do 2027.), osigurala je 95,5 milijardi eura bespovratnih sredstva, a hrvatske tvrtke i inovatori dosad su tim putem privukli tek 90 milijuna eura.
No vremena još ima, a razmjena iskustva i stvaranje novih veza, ali i detekcija problema najbolji su način kako doći do vrijednih financijskih sredstava namijenjenih razvojno-istraživačkim projektima.
Upravo je to ideja iza dvodnevne konferencije Horizon Europe Summit, koju su organizirale tvrtke STEMwise i IMPULS savjetovanje. Prema brojnosti (više od 200 ljudi stiglo je dvoranu zagrebačkog hotela Esplanada), ali i, kako je više puta naglašeno, eminentnosti gostiju, može se zaključiti kako sve više raste interes hrvatskih tvrtki i znanstvenika za ovakve programe.
Darko Liović, predsjednik Uprave Impuls savjetovanja, na samom početku konferencije pozvao je zato domaće tvrtke da pronađu potencijalne partnere i što je više moguće sudjeluju u natječajima za centralizirana bespovratna sredstva.
- Naše tvrtke i institucije posjeduju veliki razvojni i inovativni potencijal, a to dokazuje i konstantan rast stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Sudjelovanjem u ovakvim pozivima tvrtke mogu ostvariti mnoge koristi; izdašna financijska sredstva, ali i mogućnost povezivanja s drugim europskim tvrtkama - poručio je Liović te dodao kako je važno da što više tvrtki iz država s jugoistoka EU počne koristiti dobrobiti programa Horizon.
No sudjelovanje u Programu Horizon EU nosi i odgovornost, upozorila je Spomenka Đurić, državna tajnica ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
- Ovaj program će Europi do 2040. donijeti oko 320 tisuća radnih mjesta. Kad je riječ o Hrvatskoj, vjerujem da moramo pojačati svoju moć inovacije da bi zadržali standard života - rekla je državna tajnica.
Kad je riječ o brojkama, stav hrvatske Vlade jest da do kraja mandata u istraživanje i razvoj bude uloženo 2,5 posto BDP-a.
- Prema podacima iz 2022., u istraživanje i razvoj uloženo je 1,43 posto BDP-a, što je bio skok od 30 posto u odnosu na godinu dana. Zahvaljujući Vladi i Nacionalnom programu oporavka i otpornosti te Operativnom programu za konkurentnost i koheziju imamo više od 700 milijuna eura za istraživanje i razvoj za kompetitivne projekte - objasnio je Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Iskustva i upozorenja najuspješnijih
Valja znati kako je Horizon EU nasljednik programa Obzor 2020. i ranijih Okvirnih programa za istraživanje i tehnološki razvoj.
U Hrvatskoj su dosad najviše novca preko tih programa povukli Institut Ruđer Bošković (IRB) i FER institucije. Time je posebno zanimljivo bilo čuti iskustva ravnatelja Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Davida Matthewa Smitha, sudionika panela radnog naziva "Uspješne priče iz Hrvatske".
- U sklopu programa Obzor 2020. Institut je ostvario ukupno 38 projekata čiji ugovori vrijede nešto više od 16 milijuna eura. Volio bih istaknuti da su dva takva projekta ugovorena u okviru programa Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Riječ je o izuzetno kompetitivnim programima gdje je prolaznost do 15 posto - objasnio je Smith.
S ustrojem Horizona detaljno je upoznata i Ana Belščak Cvitanović s Energetskog instituta Hrvoje Požar.
- Prvi projekti Horizonta financirani i implementirani u Energetskom institutu Hrvoje Požar datiraju iz 2014., a uglavnom su se odnosili na energetsku učinkovitost, energetsko planiranje i bioenergije, što je jedno od glavnih područja djelovanja zavoda. Zbog svoje stručnosti i iskustva u ovim područjima imali smo ranije kontakte i već uspostavljena partnerstva, što je rezultiralo pozivom u projektne konzorcije - opisala je Belščak Cvitanović put Instituta do izdašnih sredstava EU.
Kad je riječ o problemima s kojima se sreću prilikom pisanja ovakvih projekata, Santiago Cuesta Lopez, direktor klastera ISMC, upozorio je prvenstveno na nedostatak povjerenja između partnera. Naime, budući da se Programom povezuju fakulteti i instituti s tvrtkama u Europi, manji inovatori strahuju da bi mogli ostati bez vlastitih inovacija.
No takvi strahovi su neutemeljeni. Projekti poput ovog financiraju se izravno iz sjedišta EU te prolaze rigoroznu i kvalitetnu kontrolu, zaključili su sudionici konferencije.
