REPORT GOJKA DRLJAČE

Veliki vodič: Gdje ‘sakriti‘ svoj novac da ga ne pojede inflacija?

Zaštitu od inflacije nude tržišta roba te kolekcije umjetničkih dijela, vina i poštanskih markica. Ali...

Prazni novčanik/Ilustracija

 

 Nikola Vilic/Cropix

Kad je u pitanju zaštita ulaganja, odnosno zaštita novca od inflacije, teško se može primijeniti poslovica „Tko se nije skrio, magarac je bio!“. Problem s ovom inflacijom je u tome što, u tradicionalnoj 'igri skrivača', od rizika na kraju može ostati puno previše magaraca. Evo objašnjenja zbog čega je trenutak za skrivanje osobnih investicija od inflacije poprilično nezgodan.

Za početak, uvod o aktualnoj tržišnoj situaciji:

Početak ovog tjedna nova je potvrda kako svjedočimo krupnim promjenama na globalnim financijskim tržištima koje su uvjetovali jenjavanje pandemije, invazija na Ukrajinu te ozbiljno zatezanje monetarne politike u Sjedinjenim Državama. Tako su prinosi na 10-godišnja izdanja američkog Treasurya dosegli čak 2,75 posto. Zadnji put bili su tako visoko u ožujku 2019. godine, kada je Fed prvi put pokušao ići na zaoštravanje, odnosno normalizaciju monetarne politike. Prinosi na 10-godišnje američke obveznice samo su najupečatljiviji primjer prilagodbe cijena na cijelom nizu investicijskih proizvoda različitih ročnosti mjerama centralne banke odnosno inflacije, ali to ne znači da su sigurno utočište.

Tržišta se, naime, prvenstveno pokušavaju prilagoditi najavi Federalnih rezervi o početku smanjivanja bilance (quantitative tightening) tj. prodaji vrijednosnica koje su masovno kupovali godinama kako bi stimulirali tržišta te su dogurali do toga da posjeduju 9000 milijardi dolara pretežito državnih izdanja. Kao što je već najavio Jutarnji, taj quantitative tightening (QT) pokazuje se potezom koji je izazvao snažniju reakciju od Fedovog dizanja kamate od 0,25 posto. „Fedovo zaoštravanje trenutno je najveća pojedinačna tema globalnih tržišta. Prinosi dolaze na nove visine te očekujemo i doprinos tehničke trgovine ovom potezu“, izjavio je Andrew Tcehurst, strateg Nomura Holdingsa, za Bloomberg. Pri ovome treba obratiti pažnju kako na dioničkim tržištima dolazi do novog pritiska na high tech dionice, dok su u Sjedinjenim Državama dionice kompanija u zdravstvu upravo dosegle najvišu razinu svih vremena, što znači kako ih investitori prepoznaju kao novu sigurnu luku.

A sada o zaštiti od inflacije:

Ključno pitanje svih ulagača, i velikih i malih, u zadnjih godinu dvije ostaje kako se zaštiti od inflacije jer se čini da cijene nastavljaju rasti. Primjerice, anketa među velikim brojem ekonomista, koju provodi Bloomberg, govori kako se u SAD-u u travnju očekuje još viša inflacija od one ožujku – cijene bi prema toj anketi trebale porasti za čak 8,4 posto, u odnosu na ionako zabrinjavajućih 7,9 posto zabilježenih prošli mjesec. A inflacija je globalni fenomen. Odgovor na to kako se investitor, pa i obični građanin spreman na štednju, može zaštiti od inflacije nije jednostavan, a čak niti nije sigurno postoji li jednostavan odgovor na ovo komplicirano pitanje. Teško se na inflaciju može odgovoriti povratkom na tradicionalni ulagački profil koji podrazumijeva držanje obveznica i dionica u omjeru 60:40, koji se pak prilagođava poslovnim ciklusima. Investitori nažalost teško mogu očekivati da će bilo koji dio financijskih tržišta za njih riješiti problem inflacije te samo trebaju naći što kupiti. Uz inflaciju dolazi do pada cijene dijela dionica i obveznica, što samo usložnjava odgovor na pitanje kako se zaštiti od inflacije.

Nije stoga čudno da se u investicijskom miljeu u zadnjih godinu dana najviše razmjenjuje istraživanje “The Best Strategies for Inflationary Times” u kojem su istraživači sveučilišta Duke i Man Gorupa ustvrdili proučavajući podatke u zadnjih stotinjak godina kako bi američke dionice mogle pasti oko -7 posto, što je bio slučaj u sličnim situacijama nakon 2. svjetskog rata. Pri tome, nalazi iz tog istraživanja ukazuju kako oni koji misle da je najbolje kupiti neku skupu nekretninu da bi sačuvali vrijednost svog novca također nisu upravu. Dugoročni podaci i kod nekretnina ukazuju na negativne realne povrate. Realni povrati su prinosi (rast cijene) umanjeni za stopu inflacije.

Jedini kutak tržišta koji bi mogao ponuditi zaštitu od inflacije jest tržište roba/dobara (commodities). Ta vrsta imovine je tijekom inflacijskih razdoblja u zadnjih stotinjak godina rasla godišnje prosječno oko 14 posto. Ne treba biti genije kako bi se vidjelo da i sada, nakon pandemije i invazije na Ukrajinu, cijene roba/dobara bilježe snažan globalni rast, ali je problem moguće jagme za ovom vrstom imovine u tome što će ona samo dodatno potaći neobično snažan rast cijena, pa je pitanje što se zapravo dobiva takvim spekulativnim ulaganjima na robnim tržištima. Treba upozoriti da je prva verzija spomenutog istraživanja objavljeno prvi put u prvom kvartalu 2021. godine, što znači da se sasvim na vrijeme upozorilo na scenarij koji slijedi. No, oni koji istraživanje pročitaju tek sada, možda su davno propustili ukrcavanje na zadnji vagon vlaka koji štiti od inflacije. Moguć je zbog krize u Ukrajini nastavak snažnog rasta cijena na robnim tržištima, ali je već sada je prateći indeks na puno višoj razini nego što je bio prije financijske krize, te su ulaganja u ovom području također sada vrlo rizična. Ako se gledaju kretanja pojedine vrste imovine na robnim tržištima u zadnjih godinu dana, može se primijetiti da su najbolje prošli oni investitori koji su se kladili na rast cijena prirodnog plina, nikla, nafte, kave, pamuka, žita i kukuruza, ali oni koji su uložili u zlato, stoku i srebro u zadnjih 365 dana praktično nisu imali profit. S obzirom da zlato i srebro mnogi mali investitori koriste kao zaštitu od inflacije, to znači kako nisu imali sreće.

Iako za male investitore nisu spekulacije s futuresima na plin, naftu, nikal i slične robe, ipak su druga priča ulaganja u dionice kompanija koje se bave određenim vrstama roba. No, ti prinosi u pravilu nisu toliko atraktivni koliko oni na robnim tržištima. Studija o zaštiti od inflacije pokazalo je, primjerice, kako dionice energetskih kompanija u inflacijskim vremenima u pravilu donose tek niske pozitivne realne prinose. Nejasno je hoće li to biti tako i nakon sukoba u Ukrajini.

Neki će reći kako bi se investitori mogli orijentirati na dionice kompanija tržišta u razvoju. Činjenica jest kako odnos cijene i zarade (P/E – price earnings) trenutačno pokazuje za tržišta u razvoju po MSCI World indeksu koji isključuje Sjedinjene Države vrlo visoku razliku u valuacijama/cijenama prema američkim dionicama. No, ovo je jako simplificirani pogled na sigurnost ulaganja u dionice s tržišta u razvoju jer je 1) inflacija globalni fenomen koji je na mnogim tržištima u razvoju čak izraženiji nego na Zapadu te jer 2) podcjenjuje potencijalnu slabost nacionalnih valuta zemalja u razvoju.

Kriptovalute kao potencijalnu alternativnu investicijsku klasu koja bi čovjeka štitila od inflacije uopće ne treba komentirati. Radi se o čistoj spekulaciji.

No, treba znati kako je istraživanje koje smo spomenuli obuhvatilo sve dijelove tržišta te su tako utvrdili da su oni koji su ulagali u dobra kojima kroz godine raste vrijednost (collectibles) tijekom inflacije prošli dosta dobro – oni koji su kupovali umjetnička dijela, vino i poštanske markice imali su povrate od 5-9 posto. Za ova ulaganja treba imati specifičnu vrstu ekspertize.

Oni koji vole pojednostavljivati investicijske priče ljudima će reći da je jako jednostavno kupiti obveznice indeksirane uz inflaciju pa ćete tako biti zaštićeni od rasta cijena. No, ti savjetnici ne govore baš punu istinu, jer su i obveznice podložne rizicima, i to potencijalno također visokim.

Kako funkcioniraju obveznice vezane za inflaciju?

Obveznice vezane za inflaciju postaju tražene u nesigurnim vremenima. Prvi put u povijesti izdane su 1780. godine do strane Commonwealth of Massachusetts tijekom ratnih previranja. Nakon toga obveznice koje štite od inflacije bile su do 1960-ih najčešće vezane uz zemlje u razvoju dok je prva zapadna razvijena zemlja s njima izašla tek 1980. godine. Bila je to Velika Britanija, a slijedili su je Kanada, Australija, Švedska. Sjedinjene Države od 1997. izdaju danas slavne TIPS-ove (Treasury Inflation-Protected Securities). TIPS ovi funkcioniraju tako da na obveznicu dobivate uobičajeni kupon (npr. 2,5 posto), ali se vrijednost glavnice prilagođava za stopu inflacije te se i kupon obračunava na glavnicu prilagođenu za inflaciju. Ako je inflacija, recimo, 4 posto, onda je vrijednost vaše glavnice od 1000 dolara narasla na 1040 dolara te na to dobivate još i prinos po kuponu od 2,5 posto.

Kompanije vrlo rijetko izdaju obveznice vezane uz inflaciju.

Zaključno treba reći kako ulagači od oročene štednje u bankama teško mogu očekivati realne povrate po kamatama (kamate minus inflacija) jer nije vjerojatno da će banke uz aktualne politike Europske središnje banke i Feda brzo dizati kamatne prinose iznad inflacijske stope. To znači da će klasični štediše do daljnjeg gubiti svoj novac ako inflacija ostane na ovim razinama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 08:18