HNB je lani poslovao s dobiti od 265,9 milijuna kuna, što je tri i pol puta manje nego godinu ranije kad je iznosila 977,1 milijuna kuna. Ipak, u državni će proračun središnja banka ove godine uplatiti znatno veći iznos nego lani.
Kako stoji u Godišnjem izvješću upućenom u Sabor, dobit će biti raspoređena na način da u proračun odlazi 212,7 milijuna kuna, a lani je to bilo 117,4 milijuna. Najveći dio dobiti iz 2019. godini, čak 809,7 milijuna kuna, otišao je u raspoređene pričuve.
Knjigovodstvena vrijednost
Promjena je posljedica promjene Zakona o HNB-u, u skladu sa smjernicama ECB-a, prema kojoj se financijski izvještaji od ove godine sastavljaju na način da tečajne razlike više nisu dio računa dobiti i gubitka, četiri petine dobiti uplaćuje se u državni proračun, a jedna petina odlazi u opće pričuve.
Dosad je HNB primjenjivao međunarodne standarde financijskog izvještavanja, prema kojima su u dobit uračunavali neto prihode od nerealiziranih tečajnih razlika i promjena tržišnih cijena financijske imovine.
Tako su promjene stanja na tržištu kapitala utjecale na knjigovodstvenu vrijednost imovine (kunska protuvrijednost imovine u stranoj valuti) pa je HNB u pojedinim godinama imao gubitak, što je bio predmet nesporazuma i kritika u Saboru.
Budući da su te nerealizirane promjene vrijednosti bile privremene i računovodstvene prirode, one su se raspoređivale u opće pričuve i služile su pokrivanju nerealiziranih gubitaka kad se promijene tržišne okolnosti. Preostala dobit odlazila je u proračun.
Prihodi i troškovi
Financijsko izvješće pokazuje da su neto kamatni prihodi HNB-a lani iznosili 591,7 milijuna kuna, oko 88 milijuna kuna ili 17,4 posto više nego u godini ranije. Prihodi od poslovanja, pak, gotovo su prepolovljeni: iznosili su 703,3 milijuna kuna i bili su 48 posto niži nego 2019. godine.
Istodobno, troškovi poslovanja rasli su oko šest posto ili za 14,2 milijuna kuna i dosegnuli 419,5 milijuna kuna.
Pritom su troškovi za 690 zaposlenika iznosili 203 milijuna kuna, što je porast za 16,6 milijuna kuna.