Valamar, najveća turistička kompanija u Hrvatskoj uspjela je s pomoću tehnologija clouda, big date i AI-a unazad dvije godine prihod preko svog call centra povećati za čak 54 posto.
Manje je poznato da Valamar gotovo dvije trećine prihoda ostvaruje prodajom kroz direktne kanale, a servisi poput Bookinga u tome čine tek mali dio kolača.
Pojedinačno najveći i najvažniji kanal prodaje za Valamar upravo je call centar.
Roberto Gobo, direktor digitalizacije u Valamaru izjavio je u utorak u Zagrebu na konferenciji Digitalna (R)evolucija da čak 45 posto svih gostiju im dolazi preko prodaje preko call centra.
Rast prihoda
- Naš je sustav vrlo kompleksan. Mi godišnje imamo više od milijun gostiju, a ove godine smo brojali 7000 radnika dok iduće planiramo 8000. U takvim uvjetima naše korištenje tehnologije trebalo je biti drugačije i efikasnije te usmjereno na biznis, a ne na tehnologiju - kaže Gobo.
Navodi da su s pomoću clouda povezali sve podatke koje imaju u kompaniji i sve sustave te onda na toj novoj i centraliziranoj platformi počeli dodavati nove tehnologije koje im trebaju. IT projekt u novom call centru završili su stoga umjesto za 12 mjeseci za svega dva mjeseca.
- Prepoznali smo ono što pričaju i kompanije u Silicijskoj dolini, da smo zapravo mi podatkovna kompanija i tako smo se počeli ponašati, a rezultat je, među inim, da smo u call centru uštedjeli 100 tisuća sati vremena čime smo otvorili prostor za generiranje dodatnih do 19 milijuna eura prihoda - kaže Gobo.
Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge, koja organizira konferenciju Digitalna (R)evolucija, i to po četvrti put zaredom, istaknuo je da se ICT često doživljava kao vertikalna industrija.
Horizontalna prilika
- Naš je cilj da se kroz ovu konferenciju prepozna koliko je važan naš doprinos horizontalnom razvoju Hrvatske, znači jačanju drugih grana gospodarstva kroz digitalnu transformaciju - izjavio je Balen pred više od petsto poduzetnika iz svih dijelova Hrvatske.
Naveo je da za projekte digitalne transformacije u Hrvatskoj postoje i sredstva i znanje.
- Vlada nas je podržala kroz NPOO, a tu su i razni europski fondovi s kojima se ovakvi projekti mogu financirati kako bi se hrvatsko gospodarstvo ubrzalo i moglo uspješno nositi s izazovima na europskoj i globalnoj razini - kaže Balen.
Dodao je da hrvatski mali i srednji poduzetnici mogu s pomoću tehnologija, poput clouda i AI-a, preskočiti neke tehnološke korake i smanjiti troškove i povećati prihode.
- To je nužno jer u Hrvatskoj imamo 400 velikih tvrtki i oko 16 tisuća malih i srednjih poduzetnika i zato je fokus upravo na njih, jer oni su važni za naše gospodarstvo - kaže Balen.
Ivan Maglić, programski direktor Digitalne (R)evolucije kaže da ju Hrvatskoj ICT tvrtke i preko 90 posto prihoda ostvaruju u inozemstvu.
Bez vendora
- Smisao ove konferencije je da ukažemo da rješenja koje koriste tvrtke vani i koje bi vama mogla pomoći možete pronaći u Hrvatskoj, a to je dobro i za domaći ICT jer mu povećava prilike na domaćem terenu. Zato ova konferencija nema vendora, jer ne promoviramo nikog specifično već ukazujemo na ICT rješenja koja donose opipljivu poslovnu korist - kaže Maglić.
Vjekoslav Budimir osnivač i direktor tvrtke 3D Lab, Futura Dent kaže da je to uistinu velika prilika u Hrvatskoj.
- Mi danas imamo svega 20 posto dentalnih ordinacija koje su digitalno transformirane, dok su digitalno transformirani gotovo svi laboratoriji - kaže Budimir.
Nediljko Dujić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma dodao je da su zbog zakonske regulative morali postaviti kamere za rano otkrivanje požara na udaljenim i nedostupnim lokacijama.
Zaštita prirode i građana
- Od 2018. do 2021. postavili smo 96 kamera na 48 lokacija, a sad do 2025. planiramo ih postaviti na još 48 lokacija i imamo natječaj za još 40 kamera jer se to pokazalo iznimno korisno za zaštitu šuma i zaštitu ljudi i imovine od požara - kaže Dujić, koji dodaje da te kamere koriste AI.
Igor Benaković, predsjednik uprave Bauwerk Boena, jednog od najvećih proizvođača podnih obloga na svijetu kaže da u Hrvatskoj imaju drugu najveću tvornicu u grupaciji.
- Mnogo smo uložili u R&D laboratorij, koji nam već sad omogućuje izradu novih proizvoda od drvne građe, i u razvoju novih proizvoda mnogo koristimo digitalne blizance. Idući cilj je napraviti digitalnog blizanca cijele tvornice kako bismo došli do toga da u jednom trenutku imamo pametnu tvornicu - zaključuje Benaković.