Iako je sa sindikatima zdravstva praktički postignut dogovor o povećanju plaća, doznajemo da, kad je riječ o tome, u Vladi RH još uvijek vlada stanje vrlo visoke napetosti. Razina nervoze vrlo je visoka jer je širi krug ministara u Vladi vrlo kasno doznao za pregovore koje je sa sindikatima zdravstva individualno vodio resorni ministar Milan Kujundžić.
Tek nakon što je prijetilo stvaranje izvanredne situacije u kojoj bi ugovor sa sindikatima istekao s krajem srpnja te se stvorio neugodni vakuum u odnosu sa sindikalnim središnjicama, razgovorima sa sindikatima pridružio se novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Porezna reforma
Nakon što je u novi krug porezne reforme, koji je lansirao novi potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ukalkulirano porezno rasterećenje od 3,75 milijardi kuna, dolazi u pitanje kredibilitet javnih financija zbog nepredviđenih stavki kao što je dizanje plaća.
Kao poseban problem u Vladi je prepoznato nekomuniciranje važnih razgovora s ostatkom ministara, iako je jasno da je proračunsko planiranje zbog toga praktički nemoguće. Povećanje plaća u zdravstvu od 3 posto pa opet potom u listopadu za 4 posto proračunski je udar težak 395 milijuna kuna.
Premda se ne radi o previše dramatičnom iznosu za trenutačno stabilne javne financije, u Vladi se govorka o vrlo ozbiljnoj ljutnji potpredsjednika Zdravka Marića.
Poseban problem za Vladu leži i u tome što u njoj vrlo teško dolaze do konkretnih iznosa kad je u pitanju trošak koji može proizaći iz postotnog povećanja plaća koje se dogovara sa sindikatima te će pokušati izgraditi sofisticirani sustav trenutačnog izračuna ukupnog troška u koji će uračunati i veliki broj raznoraznih dodataka koji vrlo značajno mijenjaju iznose ukupnog troška.
Što se tiče razgovora s Vladom, govore dobro upućeni, razina nezadovoljstva novog potpredsjednika Vlade Zdravka Marića novim iskakanjem iz financijskih tračnica tolika je da bez obzira na postignuti načelni dogovor ipak još treba pričekati i vidjeti kakvo će biti konačno rješenje u dogovoru sa sindikatima zdravstva. Pri ovome valja voditi računa o tome kako do sada u pregovorima nisu sudjelovali liječnički sindikati, što je poprilično neobično za kolektivne pregovore u zdravstvu, čak i kad je u pitanju Hrvatska.
Nakon razgovora sa sindikatima zdravstva Vladu očekuje podjednako nezgodna komunikacija sa sindikatima u školstvu. Hrvatski učitelji očekuju povišicu od 6 posto, a za Vladu bi to značilo više od 400 milijuna kuna troška.Novi razgovori sa sindikatima i u zdravstvu i u školstvu otvaraju iznova i staro pitanje što je s racionalizacijom u ta dva ogromna sustava.
Školstvu prosječno povećanje od 600 kuna mjesečno
Nakon što je početkom kolovoza izjavila kako nema razloga da plaće u prosvjeti ne rastu,, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak jučer je potvrdila kako, uz podršku sindikata i HNS-a, treba doći do povećanja koeficijenata za šest posto, u prosjeku 600 kuna. Sa sindikatima se složila da se od jeseni plaće povećaju za četiri posto, a onda za još dva posto u siječnju 2020. Taj plan još službeno nije prezentiran premijeru. Do sastanka školskih sindikata s Plenkovićem trebalo bi doći do konca kolovoza, nada se sindikalist Branimir Mihalinec, koji termin kod premijera čeka od sredine lipnja.
- Tražimo izjednačenje s koeficijentima asistenata na visokim učilištima - kaže Mihalinec.
Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić ovu ideju naziva separatnim povećanjem s obzirom na Vladinu najavu porasta plaća zaposlenih u javnom sustavu, i to, dodaje, od tri do pet posto osnovice. Po njemu bi šest posto ionako bila tek pripomoć. U zdravstvu će pak inzistirati na povećanju najkasnije od 1. studenoga 4%.
- Nadam se da ćemo za to dobiti i potvrdu ministra Kujundžića s kojim smo dogovorili sastanak za sljedeći utorak - kaže Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.
Manje škola
Poznato je, primjerice, da već postoji plan napravljen u suradnji sa Svjetskom bankom, prema kojem bi se kroz smanjenje broja škola godišnje uštedjelo 950 milijuna kuna. Budući da je kumulativni učinak takvog administrativnog smanjenja broja škola, koje ne bi išlo prema rezanju broja učitelja, iznosio 19 milijardi kuna u 20 godina, odgovorni u ministarstvima postavljaju pitanje je li sada vrijeme da se aktivira takav ili neki drugi sličan, već postojeći projekt koji može donijeti racionalizaciju. Postoje ideje i želje, no još nema političke odluke.
Isto tako, s obzirom na otvaranje apetita kad je u pitanju očekivani rast plaća postaje poprilično očigledno da će Vlada morati agresivnije u prodaju državne imovine, i to ne samo zbog toga što je to formalno obećala Europskoj komisiji kod otvaranja procesa priključivanja eurozoni. U igri nisu samo marginalni udjeli u nebitnim tvrtkama, već i inicijalne javne ponude dionica najvažnijih hrvatskih kompanija.
Javne financije
U ministarstvima su posebno oprezni u razgovorima sa sindikatima jer ih s njima tek čekaju i razgovori o nastavku mirovinske reforme.
Valja podsjetiti da su s vrlo uvjerljivim brojem potpisa skupljenim na referendumu sindikati de facto srušili ključni reformski projekt sada već bivšeg ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića. Taj projekt mirovinske reforme ima ključnu težinu kad je u pitanju dugoročna održivost hrvatskih javnih financija.
Sindikati neće razgovarati s Vladom dok se ne odredi datum referenduma
Nećemo se odazvati pozivu ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića na sastanak sazvan za 22. kolovoza i o tome smo ga obavijestili. Sve tri sindikalne središnjice zaključile su da se nisu stekli uvjeti za ovaj sastanak jer nema ni naznaka da bi Vlada uskoro mogla promijeniti svoju politiku oko socijalnog dijaloga - kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Tu su odluku podržali i Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, i Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Naime, Sever kaže da prije bilo kakvog razgovora s ministrom treba odrediti datum održavanja referenduma o Inicijativi 67 je previše, ali i dati jamstva da će doći do promjene politike oko socijalnog dijaloga.
- Dobili smo novog ministra, ali nema naznaka da je Vlada išta promijenila u svojoj politici unatoč obećanjima premijera.
Činjenica je da GSV ne funkcionira, da nema socijalnog dijaloga, da se uglavnom ‘dila’ s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom.
Važni su samo poslodavci, a radnici su tu samo kao sredstvo za stjecanje kapitala.
Sindikati se, unatoč obećanjima, ne uključuju u rane faze donošenja zakona, a sve je jasnije da to nije bila usamljena politika bivšeg ministra Pavića, već da je to politika Vlade - kaže Sever.
Dodaje kako se sindikati nadaju da će konačno u Vladi shvatiti da socijalni dijalog nije samo forma bez sadržaja.
- Ne možemo razgovarati ako još nema datuma referenduma i ako nema drugih aktivnosti koje bi bile barem najava davno danih obećanja i koje bi barem dijelom vratile naše povjerenje. Bili smo uvjereni da je ono što se događalo sa socijalnim dijalogom u vrijeme Vlade Zorana Milanovića najniža moguća razina, ali sada se pokazuje da ni ono što trenutačno imamo nije ništa bolje. Ministri moraju znati da dolazak na sjednice GSV-a nije gubitak vremena, da mi moramo sudjelovati u donošenju propisa, i to u najranijoj fazi, da Vlada mora imati uravnoteženi pristup prema poslodavcima i radnicima. Bez toga nema ni sastanka s ministrom ma kako se on zvao - zaključuje Sever.
Na tu sindikalnu odbijenicu ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović odgovara kako su na sastanak, osim sindikata, pozvani i drugi socijalni partneri, točnije poslodavci.
- Želja nam je obnova djelovanja Gspodarskog socijalnog vijeća i socijalnog dijaloga i vidjeti koje su nam otvorene teme. Naveli smo u pozivu o kojim se temama radi, ali očito dio socijalnih partnera nije zainteresiran.
Žao nam je što se to dogodilo, ali mi moramo i dalje promišljati u kontekstu globalne ekonomske politike na koji način definirati i politiku plaća i minimalnu plaću, plaće državnih i javnih službenika, i tu očekujemo doprinos onih koji su za to zainteresirani - kaže ministar Aladrović.
Na traženje sindikata da se prije razgovora odredi datum referenduma ministar odgovara da je u tijeku procedura.
- Sve to nije u domeni Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Vidjet ćemo što će se, primjerice, utvrditi brojanjem potpisa.
Bude li ih dovoljno, ići će daljnja procedura, ali mi na to ne možemo utjecati - odgovara ministar rada i mirovinskog sustava.
(Goranka Jureško)