Rasco je za povećanje kapaciteta dobio bespovratnu potporu od 15 milijuna kuna
 Boris Kovacev/Cropix
Iskustvo s velikih natječaja

Uz potporu za ulaganje, zaposlenost raste 40 posto, prihodi 33 posto

Koliko će od najavljenih 15 milijardi kuna iz NPOO-a biti bespovratne potpore za privatne kompanije, a koliko razne vrste zajmova ili subvencija kamata, odgovora još uvijek nema
Piše: Gordana GrgasObjavljeno: 19. travanj 2021. 12:09

Iako je premijer Andrej Plenković u Saboru ovaj tjedan rekao da će 15 milijardi kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti izravno završiti kod poduzetnika, ni on ni ministar gospodarstva Tomislav Ćorić nisu precizirali koliko bi od toga bile bespovratne potpore, a koliko razni financijski instrumenti, te gdje se sve u Planu "kriju" te milijarde.

Poduzetnici bi, naravno, za ulaganja radije izabrali bespovratne potpore nego zajmove, ali čini se iz dosadašnjih tumačenja da će ih država kroz NPOO više nutkati ovim potonjim. Zanimalo nas je kako će izgledati najavljeni "strateški okvir za promociju i privlačenje ulaganja".

Kapaciteti i digitalizacija

Za jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju, gdje se u Nacionalnom planu predviđa ukupno oko šest milijardi kuna, bespovratne su potpore izričito predviđene, primjerice, za ulaganja u proizvodne kapacitete i digitalizaciju, a spominju se i za razvoj "održivog, inovativnog i otpornog turizma", za koji je ukupno predviđeno 2,2 milijarde kuna.

Inače, u jednoj od prethodnih verzija nacrta NPOO-a, navedeno je da iskustvo stečeno iz dva zadnja natječaja za poduzetnike, a koja su bila usmjerena na unapređenje proizvodnih kapaciteta, govori da kod malih i srednjih poduzeća koja su primila bespovratnu potporu, broj zaposlenih raste po stopi od 40 posto, prihodi više od 33 posto, prihodi od izvoza 160 posto, a EBITDA oko 28 posto.

Među financijskim instrumentima se u NPOO-u sada, pak, spominju zajmovi i za oporavak, pa potpore putem subvencije kamatne stope, potom jamstveni fond za poticanje investicija te za osiguranje izvoza i "aktivnosti izvozno kreditnog financiranja". Vlada predviđa i ulaganje u instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja, kako bi se smanjila ovisnost poduzeća o bankarskom kapitalu.

Potražili smo pojašnjenja iz Ministarstva gospodarstva, ali bez velikog uspjeha, te ćemo za detalje očito morati čekati objavu cijelog nacrta NPOO-a. U prethodnoj verziji Nacionalnog plana bilo je navedeno, primjerice, da će biti i povoljnih investicijskih zajmova za zelene i digitalne tehnologije s uvjetnim bespovratnim dijelom, što bi moglo biti interesantno poduzetnicima. To znači da bi postojala opcija pretvaranja dijela zajma u bespovratna sredstva, uz ispunjenje određenih parametara, recimo, postotka uštede u potrošnji energije.

Ostvarenje cilja

Iz Ministarstva su u odgovoru na naša pitanja naveli kako im je cilj ojačati otpornost i konkurentnost hrvatskih poduzeća kroz poticanje ulaganja u nove investicijske projekte, s posebnim naglaskom na zelene tehnologije, u svrhu razvoja novih kompetencija, povećanja proizvodnje, povećanja izvoza (internacionalizacije) i očuvanja postojećih te poticanja stvaranja novih radnih mjesta. "U svrhu ostvarenja cilja planira se provedba programa bespovratnih sredstava u segmentima gdje su uočeni tržišni nedostaci, a povrh toga i provedba financijskih instrumenata u vidu kredita i jamstava, koji će, osim izravnih efekata u realnom sektoru, rezultirati dugoročnim jačanjem otpornosti financijskog tržišta RH", odgovorili su nam.

Što se tiče inovacija i digitalizacije, kažu da će, primjerice, pružiti izravnu potporu poduzećima koja će biti usmjerena na "poboljšanje upravljačkih praksi u tvrtkama", a poduprijet će i jačanje kapaciteta malog i srednjeg poduzetništva za provedbu digitalizacije, i omogućiti financijsku podršku za uvođenje digitalnih rješenja. Kao jedan od ciljeva navode i poticanje rasta novoosnovanih poduzeća u visokotehnološkim sektorima, kao i komercijalizaciju inovacijskih projekata.

Linker
27. travanj 2021 14:27