KONFERENCIJA HANZA MEDIJE

Uvođenje eura povećava ponudu banaka i njihove bilance, a time se konačno uklanja i valutni rizik

U zagrebačkom Westinu raspravljalo se o hrvatskom bankarskom sustavu od početaka do danas te o izazovima u budućnosti
 CROPIX

Uvođenje eura uklonit će valutni rizik, regulativne prepreke i troškove sređivanja tih rizika i regulacije, što je za banke sigurno pozitivan scenarij, ocijenila je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek na današnjoj trećoj u nizu konferencija Jutarnjeg lista povodom 30. obljetnice hrvatske samostalnosti posvećenoj stvaranju bankarskog sustava u zemlji.

image
Sandra Švaljek i Ivan Vlaho
CROPIX

- Banke će zasigurno izgubiti dio redovitih godišnjih prihoda od konverzije, ali dugoročna korist od eurozone za banke je puno značajnija - ocijenila je zamjenica guvernera HNB-a na drugom od dva panela jučerašnje konferencije, posvećenom budućim trendovima u bankarstvu, u kojem su sudjelovali i predsjednik Uprave Zagrebačke banke Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić te, u ulozi moderatora, ekonomist Velimir Šonje.

Lucić je otkrio da se godišnji prihod banaka od konverzije kreće oko milijardu kuna.

- U uvjetima eurozone možemo očekivati rast kredita i bilance domaćih banaka. Trenutno bilježimo izraženi interes stranih investitora za ulaganja u Hrvatsku zbog očekivanog ulaska u eurozonu i priljeva novca iz fondova EU - naznačio je Lucić, dok je Ivan Vlaho, složivši se s ocjenama o pozitivnom doprinosu uvođenja eura za domaći bankarski sustav, upozorio i kako domaće banke u novim uvjetima čekaju i pritisci na njihovu konkurentnost i profitabilnost.

image
Dinko Lucić
Darko Tomas/Cropix

Budući trendovi

- Sve što je dobro za gospodarstvo, za poduzeća, to je dobro i za banke. Tako će vam reći svaki bankar. I to vrijedi i za utjecaj eurozone na naše gospodarstvo i banke u njemu. Eurozona izgleda dobro za naše gospodarstvo - komentirao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke.

Raspravi o budućim trendovima u poslovanju banaka prethodilo je izlaganje bivšeg viceguvernera Hrvatske narodne banke Damira Odaka koji je, među ostalim, često spominjanu ocjenu na skupu kako je hrvatski bankarski sustav među najstabilnijima u Europi, dodatno osnažio.

image
Franjo Luković, Petar Radaković, Zdenko Adrović
Ronald Gorsic/Cropix

- Koliko znam danas su menadžmenti banaka čiji su vlasnici izvan Hrvatske puno manje samostalni u svome radu - ocijenio je Radaković. Franjo Luković podsjetio je da su banke prve u samostalnoj Hrvatskoj radile na discipliniranju hrvatskog ekonomskog sustava inzistirajući, kazao je, na tome da se preuzete obveze poštivaju i krediti vraćaju.

- I danas neki misle da se krediti ne trebaju vraćati, ali puno je manje takvih primjera nego u vrijeme kada smo razvijali bankarski sustav u zemlji - kazao je Luković. Komentirajući očekivane buduće trendove u bankarstvu, bivši predsjednik Uprave Zagrebačke banke, složivši se da će digitalizacija i informatizacija bankarstva biti ključni trendovi, izrazio je uvjerenje kako će sposobnost bankarskih djelatnika i dalje biti ključna za uspjeh banaka.

- Bankari će i dalje rješavati probleme svojih klijenata. Uspješniji će biti oni bankari koji će to znati raditi bolje od drugih. U bankarstvu je ključno sagledavanje budućih rizika, a to vam ne mogu riješiti algoritmi - ustvrdio je Luković, s kojim se složio i Radaković. Nema, naznačio je bivši predsjednik Uprave Erste banke, tehnologije bez ljudi.

- Kada se gledaju ključni pokazatelji stabilnosti našeg bankarskog sustava, on je u tome pogledu bolji i od prosjeka Europske unije. Znači, ne da je među stabilnijima, nego je jedan od najstabilnijih u Europi - komentirao je Odak. Upozorio je kako će s očekivanom punom integracijom u sustav koji uređuje Europska središnja banka, i naš bankarski sustav preuzeti neke od rizika izvan njega. Bivši viceguverner HNB-a skrenuo je pozornost i na globalna kretanja svjetskoga bankarskog sustava koji, upozorio je, nakon što se snažno razvijao do 2009., nakon svjetske financijske krize 'ide u rikverc'. - Moramo voditi računa o otvorenoj mogućnosti prekogranične integracije banaka, a znamo da je kod nas 90 posto aktive bankarskog sustava pod kontrolom stranih banaka. Tu je i dalje otvoreno pitanje vlasničkih preslagivanja, velike europske banke još nisu odlučile na kojim tržištima žele biti prisutne, a na kojima ne žele - ustvrdio je bivši viceguverner HNB-a čijem je izlaganju prethodio panel ''Okrugli stol hrvatskih bankarskih lidera' uz sudjelovanje bivšeg predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franje Lukovića, bivšeg predsjednika Uprave Erste banke Petra Radakovića i bivšeg predsjednika Uprave Raiffeisenbanke i direktora Hrvatske udruge banaka Zdenka Adrovića.

image
Marko Škreb
Ronald Gorsic/Cropix

Adrović je podsjetio da je 1991. u hrvatskim bankama bilo 8,6 milijardi kuna depozita, na kraju 1999. isti pokazatelj iznosio je 50 milijardi kuna, 2009. pak 212 milijardi kuna, a ove godine 351 milijardu kuna.

- Iako građani bankarski sustav doživljavaju isključivo kroz kredite i kamate, iznos depozita je preduvjet svega. O visini depozita ovise i krediti i kamate - upozorio je Adrović, pozvavši Franju Lukovića da se prisjeti razdoblja kada je iznos depozita bio neusporedivo manji nego danas. Luković je podsjetio da je na čelo Zagrebačke banke došao 1. travnja 1991., kada, otkrio je, banka nije bila solventna.

Privatizacija ključna točka

- Banke su u bivšem sustavu loše vođene, nesposobne za gotovo sve što je bila njihova funkcija. Kontrast koji imamo danas je da su banke izvrsno vođene, visoko kapitalizirane, sposobne za sve izazove, visoko pokrivene za kreditiranje svih vrsta, u njima postoji obilje novca za kreditiranje - ocijenio je Luković. Petar Radaković označio je privatizaciju kao ključnu točku u razvoju banaka koje je vodio devedesetih godina prošlog stoljeća.

image
Boris Vujčić
Ronald Gorsic/Cropix

- Kroz privatizaciju banke su mogle doći do svježeg kapitala čijih izvora nije bilo kao danas, ali i do novih znanja iz stranih banaka koje su dokapitalizirale ili kupile domaće banke - komentirao je Radaković.

image
Ronald Gorsic/Cropix

Panelu 'nestora' hrvatskog bankarstva prethodila su izlaganja sadašnjeg i bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke, Borisa Vujčića i Marka Škreba. Škreb je, među ostalim, skrenuo pozornost na činjenicu da su svjetskoj financijskoj krizi 2009. prethodila azijska kriza i bankrot Rusije.

image
Sudionici konferencije
Ronald Gorsic/Cropix

Opasnost od kriza

- Radio sam kao bankar i u Africi, a u jednoj od tamošnjih država imaju jako dobru poslovicu koja kaže 'ako voda miruje, ne znači da ispod površine nema krokodila' i ona je primjenjiva na opasnost od kriza u financijskom sustavu - ustvrdio je Škreb.

image
Goran Ogurlić
Ronald Gorsic/Cropix

Guverner Vujčić, podijelivši prethodna tri desetljeća u hrvatskom bankarstvu na tri faze, izrazio je uvjerenje kako je zlatno doba za banke završilo s svjetskom financijskom krizom 2009. čiji se početak poklapa s krajem druge faze domaćeg bankarstva. - Budućnost bankarstva bit će pod utjecajem digitalizacije, cyber rizika i odraza tih trendova na klijente i poduzeća - zaključio je svoje izlaganje guverner Hrvatske narodne banke na konferenciji koju je pozdravnim govorom otvorio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

Puno je banaka u Europi propalo u krizi, a kod nas je taj scenarij izbjegnut

Guverner HNB-a Boris Vujčić u pozdravnoj je riječi govorio o prošlih 30 godina bankarskog sustava, podijelivši to razdoblje na tri faze.

- Prva faza počinje 1991. pa do početka krize malih i srednjih banaka. Tu se rješavalo naslijeđe bivše Jugoslavije, u kojem su banke servisirale poduzeća koja su ih osnovala. Nije bilo skrbi o deviznim, bankarskim i drugim rizicima. To je dovelo do toga da su dugovi banaka bili veći od njihova kapitala. Morala je uslijediti sanacija - naveo je.

Druga faza donosi prve veće ulaske stranih banaka u vlasništvo nad bankama, a 2002. ponovo do snažnog kreditnog rasta. - HNB je tada poduzeo mjere obuzdavanja kreditnog rasta, odlučivši se i za oporezivanje rasta kreditiranja. Bilo je to razdoblje značajnog uvoza stranog kapitala, makroekonomskih neravnoteža, ali i visokog povrata na kapital. Bilo je to zlatno razdoblje bankarstva u nas, koje završava 2009. velikom svjetskom financijskom krizom - naznačio je Vujčić.

Treće razdoblje, nakon krize, u našem bankarstvu je razdoblje snažnijeg regulatornog djelovanja HNB-a, ustvrdio je. - Puno je banaka u Europi propalo u krizi, kod nas je taj scenarij izbjegnut. Regulatorna promjena koja je uslijedila nakon 2009. treba osigurati da bankarski sustav postane stabilniji, kapitaliziran te da se eventualni troškovi stabiliziranja banaka više ne idu na račun poreznih obveznika nego iz vlastitog kapitala banaka. Rezultat te regulacije još nemamo, nisu provedeni testovi bankarskih sustava koji bi pokazali je li stabilizacija uspjela - zaključio je Vujčić.

image
KONFERENCIJA 30 GODINA SAMOSTALNOSTI
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 02:59