Podaci DZS-a

Usporavanje rasta hrvatskog BDP-a: U posljednjem kvartalu uvećan za 2,5 posto

Na dinamiku ekonomskog rasta u posljednjem kvartalu najviše je utjecala potrošnja kućanstava, ali znatan doprinos rastu dao je i turizam
 CROPIX

U posljednjem tromjesečju prošle godine hrvatski BDP povećan je 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je na razini cijele godine rastao po stopi od 2,9 posto, pokazuju podaci DZS-a. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP, pak, povećan je 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, a na godišnjoj razini uvećan je za 2,7 posto.

Premda brojke upućuju na blago usporavanje u odnosu na treći kvartal kada je ostvaren godišnji rast od 2,9 posto, objavljeni podaci za analitičare nisu razočaravajući.

Na dinamiku ekonomskog rasta u posljednjem kvartalu najviše je utjecala potrošnja kućanstava koja je povećana četiri posto, ali znatan doprinos rastu dao i turizam. Izvoz robe i usluga povećan je 5,6 posto, ali ponajprije zahvaljujući rastu usluga, odnosno turizma koje su bile 12,1 posto veće nego u istom razdoblju godinu ranije.

Izvoz roba, pak, povećan je samo 2,1 posto. S druge strane, uvoz roba i usluga povećan je samo 0,1 posto. Investicije su rasle nešto slabijom dinamikom nego u prva tri tromjesečja, pa su zabilježile rast od četiri posto, dok su u prvom kvartalu prošle godine, primjerice, povećane čak 11,5 posto.

Rast BDP-a prema proizvodnoj metodi pokazuje da je građevinarstvo u zadnjem kvartalu povećano sedam posto, dok su značajno podbacili prerađivačka industrija, 1,6 posto, te poljoprivreda, jedan posto.

Marić: 'Možemo biti zadovoljni, 2,9 postotna godišnja stopa rasta ostvarena je na dobrim i zdravim osnovama'

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak da su stope rasta BDP-a u skladu s Vladinim projekcijama, da su ostvarene na zdravim temeljima te kako treba nastojati da one budu i veće.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u cijeloj prošloj godini za 2,9 posto, što je brže nego godinu dana prije kada je rast iznosio 2,6 posto, prva je procjena koju je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

"Možemo biti zadovoljni, 2,9 postotna godišnja stopa rasta ostvarena je na dobrim i zdravim osnovama, a svi skupa moramo raditi kako bi ju, ne samo održali, nego i podignuli na još više razine. To se vidi i iz recentnog izvještaja Europske komisije po zemljama, gdje se između ostaloga ukazuje koje bi mjere trebalo poduzeti i koja strukturna područja unaprijediti, kako bismo ne samo održali, nego i podigli stopu rasta", rekao je Marić u izjavi za novinare.

Dometnuo je da je stopa rasta u 2019. od 2,9 posto gotovo identična originalnoj Vladinoj procjeni od 2,8 posto.

"Dobro je da imamo konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije", rekao je Marić.

Po podacima DZS-a, u četvrtom tromjesečju prošle godine BDP je realno porastao za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je poraslo 2,9 posto.

Marić kaže da je, što se tiče četvrtog tromjesečja, osobna potrošnja rasla blago iznad Vladinih očekivanja, a investicijska potrošnja blago ispod.

Po podacima DZS-a, potrošnja kućanstava u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla je za 4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, a po stopi od 4 posto porasle su i bruto investicije u fiksni kapital.

Izvoz roba i usluga porastao je 5,6 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba porastao 2,1 posto, dok je izvoz usluga skočio za 12,1 posto. Istodobno je uvoz roba i usluga porastao za 0,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 0,8 posto, dok je uvoz usluga pao za 3,1 posto.

Marić kaže kako je "upečatljiv" rast izvoza roba i usluga od 5,6 posto, poglavito rast izvoza usluga od 12 posto, no da "upada u oči" i pad uvoza usluga.

"Općenito, kad se gledaju uvoz i izvoz roba i usluga, trebamo staviti velik naglasak na poticanje domaće komponente s izvoznom orijentacijom i smanjivanje uvozne ovisnosti gospodarstva", kaže Marić.

Upitan kako planira zaštititi javne financije ud utjecaj koronavirusa i je li to uopće moguće u godini u kojoj je moguć veliki pad turizma, koji čini između 17 i 20 posto BDP-a, Marić je uz odgovorio da je najvažnije zaštititi zdravlje građana i njihove živote, a da je nemoguće procijeniti kolike će biti i koliko dugo će se osjećati gospodarske posljedice koronavirusa.

Rekao je da je za takve situacije predviđena proračunska zaliha koja je za ovu godinu planirana u iznosu od sto milijuna kuna, a postoje i određene stavke kod drugih resora, uključujući Ministarstvo zdravstva.

Tu je, kaže Marić, i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji u slučaju pogoršanja okolnosti daje zakonsko uporište za određene korekcije.

"Najvažnije za reći našim građanima je da smo stabilizirali javne financije i učinili ih održivima i možemo sigurno s te strane biti mirni da ćemo i ovakve vrste okolnosti adekvatno i uspješno otkloniti odnosno anulirati", poručio je Marić. (Hina)

Plenković: 'Vlada nastavlja predano provoditi strukturne reforme na svim razinama'

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o godišnjem rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,9 posto u 2019. godini potvrda su da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko tri posto, ali na zdravim temeljima, ocijenio je u petak premijer Andrej Plenković.

Po procjeni DZS-a objavljenoj u petak, BDP je u 2019. godini na godišnjoj razini povećan za 2,9 posto, što predstavlja dinamičniji rast nego u 2018. godini, kada je iznosio 2,7 posto.

Ostvareni rast bio je gotovo dva puta brži od rasta na razini prosjeka EU-a od 1,5 posto, što je omogućilo daljnje približavanje Hrvatske prosječnoj razini razvijenosti država članica EU-a. S ostvarenim rastom od 2,9 posto Hrvatska se, po zadnjim procjenama Europske komisije za druge članice, našla na visokom desetom mjestu među članicama EU-a, ističe Vlada u priopćenju.

"Uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko 3 postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance, gospodarski rast pokrećemo na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih sredstava. Vlada nastavlja predano provoditi strukturne reforme na svim razinama'', poručio je Plenković.

U strukturi BDP-a zabilježen je rast svih kategorija domaće i inozemne potražnje (osobna i državna potrošnja, investicije, robni izvoz i izvoz usluga). Dinamika rasta je u usporedbi s 2018. godinom najviše povećana kod investicija u fiksni kapital, dobrim dijelom zahvaljujući uspješnom korištenju europskih fondova.

Pojedinačno je najveći utjecaj na rast BDP-a imala osobna potrošnja na koju je utjecao nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada (broj osiguranika je povećan 2,4 posto), daljnji rast neto plaća (nominalni rast od 3,4 posto), te kreditne aktivnosti poslovnih banaka (ukupni kreditni plasmani stanovništvu su na kraju godine bili 6,9 posto veći nego na kraju 2018.).

Snažan doprinos rastu daje izvoz roba i usluga. Robni izvoz je najviše rastao pod utjecajem povećanog izvoza farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i dijelova, a bolje izvozne rezultate ostvarila je i brodogradnja, dok je na izvoz usluga najviše utjecala još jedna rekordna turistička sezona,navodi se u priopćenju. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 10:59