Upravo svjedočimo sceni koja otvara prizor geopolitičke drame, drame u kojoj Europa pod pritiskom sve moćnije Kine na stol postavlja svoje trgovinsko oružje. Pitanje je: hoće li oružje opaliti?
To će pokazati vrijeme, no od ovog tjedna u kojem su Europska komisija, vlade i Parlament dogovorili niz protumjera koje bi funkcionirale kao svojevrsne mjere odmazde za gospodarski sve agresivniju Kinu, mogućnosti za provođenje takvih mehanizama obrane postale su realnije.
Zbog kineske blokade Litve, piše Politico, koju Kina provodi zbog produbljenih odnosa te baltičke zemlje s Tajvanom, Bruxelles želi oštrije pristupati Pekingu u gospodarskim i trgovinskim odnosima, za koje smatra da postaju sve neuravnoteženiji.
To je poruka koju će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom ovaj tjedan prenijeti Kini tijekom posjeta toj zemlji.
Von der Leyen je u četvrtak u svom govoru u Bruxellesu među ostalim spomenula politički dogovor, zaključen prošlog tjedna, o oblikovanju svojevrsnog instrumenta za sprječavanje prisile: ‘Sada nam je potrebno zajedništvo na razini EU za odlučniju i bržu uporabu takvih instrumenata u slučajevima kada će biti potrebni, kao i veću spremnost za izvršavanje istih".
Nova pravila će Europsku komisiju ovlastiti da istraži da li je došlo do prisile, te da predloži protumjere - dajući izvršnoj vlasti veću nadležnost u kreiranju vanjske politike, području u kojem su zemlje EU tradicionalno pojedinačno odlučivale.
Jedan od vodećih zakonodavaca u tom području Bernd Lange je taj instrument opisao kao: "To nije bezubi tigar nego tigar sa zubima. To nije vodeni pištolj, nego pištolj".
Protumjere, koje bi Komisija mogla ekspeditivno upotrijebiti, uključuju više carine, ograničenja intelektualnog vlasništva ili kontrole izvoza u vremenski ograničenom postupku, koje ne bi trajale duže od godine dana.
Detalje ovih protumjera je potrebno još doraditi, međutim, konačni dogovor se očekuje prije ljetnih godišnjih odmora, a instrument prisile vjerojatno će stupiti na snagu u drugoj polovici godine.
Zgrtanje moći
Izvorna inspiracija za alat protiv prisile bilo je nametanje carina na čelik za EU od strane bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018. godine. Trump je to sproveo zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, a što je tada potaknulo Bruxelles da igra oštrije i traži jačanje svoje trgovinske obrane.
Dok su europski čelnici raspravljali o svom odgovoru, Francuska i drugi nastojali su nadići ovlasti EU-a i nametnuti carine ‘odmazde‘, otvarajući put instrumentu protiv prisile.
To je prvo dovelo do nadogradnje takozvane provedbene regulative EU-a, koja omogućuje uzvratiti carinama kada članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) nije kooperativna u slučaju pokretanja postupka protiv nje. No, na kraju je Kina bila ta koja je dogovor odvela ‘preko crte‘. Kad je Peking odlučio zaustaviti uvoz litvanske robe u znak odmazde zbog Tajvana, Bruxelles je ostao nemoćan.
Izvorni prijedlog Europske komisije iz 2021. izazvao je strahove članica od ‘preuzimanja ovlasti‘ što bi omogućilo moćnom odjelu za trgovinu EU-a da zaobiđe trenutačni modalitet za postizanjem dogovora o vanjskoj politici u Vijeću EU-a.
"Ovaj instrument je svojevrsni bastard, rezultat pokušaja pomirenja dvaju vrlo suprotnih procesa donošenja odluka: jednog za vanjsku politiku i sigurnost i drugog za trgovinu", rekao je Philippe De Baere, direktor odvjetničke tvrtke Van Bael. & Bellis.
"Kada bismo imali istinski učinkovitu zajedničku vanjsku politiku, instrument nam ne bi trebao", dodao je.
Preuzimanje nije bilo dobro prihvaćeno u prijestolnicama EU-a, koje su na kraju opet stekle određenu moć u odlučivanju kada povući okidač. Međutim, one mogu blokirati mjere Komisije samo kvalificiranom većinom glasova.
"Problem je u tome što svatko ima vlastitu ideju o tome kako bi se to moglo koristiti i kada bi se trebalo koristiti", rekao je diplomat EU-a koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti pregovora koji su u tijeku: "Ovo je zapravo vanjskopolitička odluka."
Nizozemska kao test
Nizozemska se već pojavila kao potencijalni testni slučaj. Nizozemska vlada nedavno je popustila pod pritiskom SAD-a i uvela kontrolu izvoza vrhunske opreme koja se koristi za proizvodnju mikročipova. Nizozemska tvrtka ASML vodeća je na globalnom tržištu, a njeni vrhunski alati za litografiju dio su slagalice koji nedostaje u kineskom ekosustavu čipova.
Nakon ove objave kineski veleposlanik u Nizozemskoj upozorio je da to neće ostati "bez posljedica". To je zauzvrat izazvalo pitanja zakonodavaca prema vladi o tome hoće li tražiti potporu drugih država članica EU-a ako se Kina okrene sankcijama.
"Europa ima instrument za sprječavanje prisile. Hoćemo li ga upotrijebiti?" nizozemski zastupnik Mustafa Amhaouch upitao je premijera Marka Ruttea. Rutte je odbio komentirati.
Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da se problem može okrenuti i naglavce. Kina bi mogla tvrditi da je pod prisilom, budući da su se i EU i Nizozemska obvezale da neće nametati izvozna ograničenja drugim članicama WTO-a.
Velesile "više ne razmišljaju u vremenu WTO-a, već u geopolitičkom vremenu. I stoga u geopolitičkom vremenu, svaka od njih štiti svoje interese poduzimajući mjere koje smatra prikladnima", rekao je Geraldo Vidigal, bivši odvjetnik WTO-a i predavač međunarodnog trgovinskog prava na Sveučilištu u Amsterdamu.
Suština je da instrument za sprječavanje prisile treba biti dovoljno vjerodostojan da se nikada ne mora koristiti. Njegova najveća snaga je učinak odvraćanja, zaključuje Politico.
Za sada ne postoji jasan scenarij za njegovu upotrebu, rekli su diplomati EU.
"Instrument je namijenjen odvraćanju i deeskalaciji u slučaju konkretnih prisilnih mjera", rekla je Miriam García Ferrer, glasnogovornica Europske komisije. "Upotrijebit ćemo ga samo kao posljednje sredstvo, to nije nešto što bismo odmah pokrenuli."
Vrijeme će pokazati kako će funkcionirati ovaj instrument, i hoće li biti kotač u jačanju poluga EU-a, ili će dovesti do dubljih razmirica unutar Unije.
Kina će promatrati ovaj proces, vjerojatno već imaju spreman odgovor za oba scenarija.