KRAJ ERE JEFTINOG

Upravo se donosi odluka o budućnosti Europe. Jasno je da će se danas podići kamate, jedino pitanje glasi: za koliko?

Inflacija u eurozoni viša od osam posto, tečaj eura na razini dolara i kriza vlade u Italiji...

Christine Lagarde

 Chip Somodevilla/Getty Images/Profimedia/

Inflacija u eurozoni viša od osam posto, tečaj eura na razini dolara i kriza vlade u Italiji: u takvoj situaciji se ovog danas sastaje Vijeće Europske centralne banke (ECB) kako bi odlučilo o daljnjem smjeru monetarne politike.

Na zadnjem sastanku Vijeća u lipnju predsjednica ESB-a Christine Lagarde najavila je zaokret kada je riječ o kamatnim stopama. Prvi u zadnjih jedanaest godina. Za početak se očekuje rast kamatnih stopa za 0,25 postotnih poena, a zatim u rujnu vjerojatno i za 0,50. Vrijeme negativnih kamata će najkasnije tada biti prošlost, donosi Deutche Welle.

Mnoge banke već su reagirale. Samo u Njemačkoj je skoro 50 financijskih institucija u potpunosti eliminiralo negativne kamate na depozite svojih klijenata, a vjerojatno će ih biti još u idućim tjednima.

ESB u zaostatku

Važno je i pitanje koliko brzo će Europska centralna banka podići kamatne stope. „ESB je zakasnio", kaže Gertrud Traud, glavna ekonomistica Helabe, pokrajinske banke Hessena i Tiringije. S obzirom na povijesno visoku stopu inflacije od 8,6 posto u eurozoni, ona ocjenjuje da je situacija „neizvjesna": „Središnje banke širom svijeta već́ su podigle kamatne stope, a ESB sada mora pokazati da svoj posao shvaća ozbiljno i da se bori protiv inflacije."

No sporni su i tempo i opseg normalizacije monetarne politike. S tim se suočava i Vijeće Europske centralne banke. Predsjednik Njemačke centralne banke (Bundesbank) Joachim Nagel procjenjuje da bi moglo čak doći i do podizanja kamatnih stopa do tzv. restriktivnog opsega, što bi aktivno usporilo privredu. Nagel je jedan od onih koji se zalažu za strožu monetarnu politiku (jastrebovi), dok pristaše labavijeg pristupa (golubovi) upozoravaju na rizike od recesije, posebno zbog rata u Ukrajini. I tečaj je također kontroverzno pitanje među ekonomistima.

Više od 0,25 postotnih poena?

Prema procjenama Karstena Juniusa, glavnog ekonomista švicarske banke Safra Sarasin, kamatne stope mogle bi se povećati za 0,50 postotnih poena. Zbog toga, smatra, ECB više se ne bi trebao u ovolikoj mjeri fokusirati na tzv. forward guidance, instrument kojim središnje banke pokušavaju objavljivanjem svojih prognoza o budućim kamatnim stopama utjecati na očekivanja tržišta.

Čak i ako ECB u početku napravi samo mali korak i dalje je važno da, smatra Gertrud Traud, jasno pokaže da je spreman nastaviti podizati kamatne stope i nakon rujna. A važno je i da se inflacija drži na razini od dva posto kako bi vrijednost eura ostala stabilna.

No situacija za čuvare eura nije laka. Oni moraju istovremeno normalizirati monetarnu politiku, a da pritom previše ne pritisnu na kočnicu, jer time guše privredu. „Oni ionako ne mogu ništa promijeniti u vezi s cijenama energije, tako da bi na taj način morali sniziti cijene drugih stvari, roba i usluga", ukazuje Martin Lück, glavni ekonomist za Njemačku u Blackrocku, najvećem svjetskom investicijskom fondu.

Kad nema plina...

Čak i ako ECB ništa ne poduzme, rizik od recesije će se povećati ako Rusija u četvrtak ponovo ne pusti plin u Sjeverni tok 1. Tog istog dana sastaje se i Vijeće Europske centralne banke.

„Normalizacija" monetarne politike – to prema mišljenju Martina Lücka znači približavanje „neutralnoj kamatnoj stopi“, odnosno kamatnoj stopi zbog koje se gospodarski rast ne ubrzava, ali i ne usporava. Teško je, međutim, utvrditi gdje se tu trenutno nalazi eurozona.

ESB bi se također mogao naći pod pritiskom, analizira Deutche Welle, jer se razlika u kamatnim stopama u odnosu na SAD povećava. Nakon što je inflacija u lipnju u SAD-u dostigla 9,1 posto, Američka središnja banka (FED) će vjerojatno povećati kamatne stope sa sadašnjih 1,5 na 1,75 posto. Time se nastavlja pritisak na euro, koji je pre nekoliko dana već pao na nivo američkog dolara.

I konačno, financijska tržišta pomno prate ono što se događa u Italiji. Kriza vlade u Rimu nimalo ne olakšava situaciju za ESB. U listopadu su čak mogući i novi izbori.

Edgar Walk, glavni ekonomist bankarske kuće Metzler sa sjedištem u Frankfurtu, procjenjuje da bi, u slučaju da na čelo talijanske vlade dođu euroskeptici, to moglo dovesti do „značajnih turbulencija“ na tržištu državnih obveznica u eurozoni. Europska središnja banka već zbog toga je najavila primjenu tzv. instrumenta protiv fragmentacije. Ona na taj način želi iz predostrožnosti obuzdati moguće turbulencije na europskim tržištima državnih obveznica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. svibanj 2024 15:21