IZAZOVI JOŠ PRISUTNI

Upozorenje austrijskog regulatora tamošnjim bankama: Ne prenagljujte s dividendama zbog rizika

Kako je kazao jedan od čelnika FMA Eduard Muller, razlog za brigu je veliki broj bankrota tvrtki.

Austrijski regulator pozvao je na oprez i Raiffeisenbanku.Ilustracija poslovnica te banke u Beču

 Martin Juen/Apa-picturedesk Via Afp

Austrijski regulator financijskog tržišta FMA upozorio je tamošnje banke, među kojima su neke od najvećih poput Erste&Steiermärkische i Raiffeisenbanke prisutne i na našem tržištu kroz banke kćeri, da ne isplaćuju previsoke dividende kako bi se mogle nositi s mogućim rizicima. Upozorenje FMA došlo je istodobno s izvješćem tog regulatora za 2023. o rastu prihoda od 11,9 posto i dobiti banaka od čak 50,8 posto u prošloj godini u odnosu na 2022.

- Nema mjesta za samozadovoljstvo kada je u pitanju dosljedno praćenje i upravljanje rizikom. Na kraju krajeva, postoje brojni izazovi i neizvjesnosti, od nestalne ekonomske situacije i geopolitičkih rizika na rizike u pojedinim segmentima financijskog tržišta – navodi se u izvješću FMA, čiji je temeljni zaključak da su austrijske banke likvidne, sigurne i otporne na krize u sektorima na koje su naslonjene i kreditiraju ih. Među pokazateljima poboljšanja performansi austrijskih banaka izdvaja se rast ključnog faktora stabilnosti banaka, stope adekvatnosti kapitala s 16,27 u 2022. na 17,09 posto u prošloj godini.

- Riječ je o rekordnoj vrijednosti adekvatnosti kapitala. Stopa je više nego dvostruko viša u odnosu na razdoblje prije globalne financijske krize. Visoki profiti banaka rezultat su kretanja kamatnih stopa. Samo od kamata došla je lani 6,1 milijarda eura – navodi FMA.

Bankroti tvrtki

Prema ocjeni tog regulatora, od 454 austrijske banake, njih oko tri posto ima visok rizik, daljnjih 11 posto povišen, 23 posto umjeren, a 63 posto najniži rizik u poslovanju. S druge strane, kako je upozorio jedan od čelnika FMA Eduard Muller, jedan od razloga za zabrinutost na tamošnjem financijskom tržištu je veliki broj bankrota u privredi.

- Broj bankrota nadilazi efekte korone. To utječe na kvalitetu odobrenih kredita poduzećima. Možemo vidjeti veliko povećanje loših zajmova. Udio nenaplativih zajmova značajno je porastao na konsolidiranoj osnovi, s 1,7 posto svih zajmova na 2,2 posto – upozorio je Muller.

Kao primjer bankrota kojem je izložen tamošnji financijski sektor austrijski mediji navode propast građevinsko-nekretninske kompanije Signa Holding poduzetnika Renea Benka, koji je dio kapitala ulagao i u maloprodaji i u medije. Iz FMA je poručeno kako su Signa i drugi slični primjeri provjereni uz nalaz da pritok nelikvidnosti iz bankrotiranih sistema ‘mogu apsorbirati sve austrijske banke i ne predstavlja rizik za financijsku stabilnost‘.

Iako je i Austriji izražena svijest da kontinuirani rast cijena nekretnina u 2023. nije bio posljedica stvarnih gospodarskih kretanja u eurozoni koja su bila nepovoljna, FMA i drugi dijelovi nadzora sustava tržišta ocjenjuju da su na vrijeme poduzete mjere da banke ne preuzimaju izražene rizike u financiranju stanogradnje i kupnje stanova uz jačanje otpornosti na eventualni pad cijena na tržištu.

Uspješan stres test

Spomenuti regulator podsjeća da je Europska središnja banka lani sprovela stres test 41 velike europske banke, među kojima su i tri austrijske, polazeći od temeljnog hipotetskog scenarija teške krize za banke. To, dodaje FMA, podrazumijeva okruženje visoke inflacije, stalno rastućih kamatnih stopa, veliki pad gospodarskog rasta, u kombinaciji s porastom nezaposlenosti i padom cijena nekretnina.

- Rezultati za austrijske banke potvrđuju njihovu otpornost u scenariju testiranja otpornosti koji je znatno nepovoljniji za banke od 2021.. Snažne zarade austrijskih banaka i solidan kapitalni položaj na početku testa smjestili su ih u sredinu europske ljestvice za kapital pod stresom – zaključuje FMA, uz napomenu da su stres testom obuhvaćene Erste, Raiffeisen i Addiko Banka koja se također smatra austrijskom i ima banku kćer u Hrvatskoj. Ukupna imovina austrijskih banaka dosegla je u 2023. 996 milijardi eura, što predstavlja pad od 0,6 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 07:05