Otmar Michaeler
 Faklensteiner.canto.global
Intervju

'Upozorenje Austrije o neputovanju u Hrvatsku nije opravdano stvarnom situacijom'

Kako bi Europa ekonomski prosperirala potrebne su joj otvorene granice, suradnja i pojačana izmjena informacija
Piše: Dora KoretićObjavljeno: 30. kolovoz 2020. 17:40

Ovo je, blago rečeno, bila iznimno kaotična godina, bez iznimke, za sva turistička poduzeća koja posluju u Hrvatskoj, no dodatni su teret među njima posebno imala ona koja su se, povrh svega, još našla negdje u sredini diplomatskih prepirki među zemljama.

Dobar primjer ovdje bi mogla biti Falkensteiner grupa, austrijska kompanija na čelu s Otmarom Michaelerom, koja u Hrvatskoj posluje od 2000. godine, u našoj je zemlji dosad uložila 200 milijuna eura, a za iduće tri godine najavila je ulaganje još 40 do 50 milijun eura.

Baš su te prepirke između Hrvatske i Austrije bile povod razgovora s predsjednikom uprave te grupacije koji, otkriva nam, nije pobornik svađa među članicama, ali ni prestrogih pravila koje je Hrvatskoj nametnula susjedna Austrija.

On je, naime, bio među prvima koji su još od svibnja Hrvatsku reklamirali kao destinaciju u kojoj se turisti osjećaju sigurnima, ali i navijao za što skorije otvaranje granica.

Logično jer je, s obzirom na veličinu hrvatskog portfelja Falkensteiner grupe, Michaeler bio među onima koji bi zbog nastavka lockdowna najviše patili.

U razgovoru za Jutarnji pojašnjava kako vidi budućnost razvoja turizma, komentira odluku Austrije da Hrvatskoj nametne putna ograničenja, ali kritizira i najave glavnog domaćeg epidemiologa da bi Austrijancima, zbog mjera ograničenja, na zimu mogla stići osveta iz Hrvatske.

Ovo je bila i još jest iznimno teška godina za turistički sektor. S obzirom na to, kakve rezultate očekujete na kraju godine i planirate li kakve značajnije rezove na razini Grupe?

- Logično, koronakriza je imala jako velik i važan utjecan na poslovanje naše grupe. Od sredine ožujka do sredine svibnja bili smo prisiljeni zatvoriti sve naše smještajne kapacitete, a potom smo ih postupno otvarali s početkom nove, ljetne sezone. Ta je glavna sezona, pak, polučila različite rezultate ovisno o tržištima na kojima djelujemo. Iznimno smo zadovoljni rezultatima naših hotela na području Austrije, a zadovoljni smo i rezultatom na talijanskom tržištu. U Hrvatskoj smo se, na žalost, morali boriti s velikom količinom negativnih medijskih napisa vezanih uz tijek sezone koji su bili objavljivani na internacionalnim tržištima od sredine lipnja nadalje. Ipak, tim lošim uvjetima usprkos, imali smo relativno pristojnu sezonu, sve do početka kolovoza, kad su počela stizati prva upozorenja protiv putovanja.

Hrvatsku se uglavnom hvali zbog dobrih rezultata u broju noćenja i dolazaka. Pokazuje li i vaš hrvatski portfelj tako dobre rezultate, posebno u odnosu na konkurenciju?

- Hotelski segment otprilike prati prosječne ostvarene brojke. Također, kuće i apartmani za odmor ove su godine bili iznimno traženi, jednako kao i smještaj u kampovima. Sve u svemu gledajući, a posebno kad priču usporedimo s konkurencijom, možemo biti zadovoljni rezultatima koje smo ljetos postigli.

Je li preoptimistično vjerovati da će sezona 2021. biti povratak na normalu? Kada očekujete početak oporavka turističkog sektora? Je li sljedeća sezona prerana?

- Vjerujemo da će se stanje na tržištu početi normalizirati tek s pronalaskom efikasnog cjepiva za Covid. Zasad djeluje realno da bi cjepivo moglo biti pronađeno 2021. godine.

Neko je uvjerenje da će kompletan sektor smještaja i usluživanja jela i pića zbog pojave korone proći kroz fundamentalne promjene. Slažete li se s time? Kako vi vidite budućnost putovanja?

- Sigurno je da segment putovanja i odmora u budućnosti očekuju dubinske promjene. Putovanje zrakom zasigurno će postati manje atraktivno, kako zbog samog načina putovanja tako i zbog činjenice da će avioprijevoz, izgledno je, prilično poskupjeti. Dakle, pretpostavka je da će različite vrste cestovnog putovanja - bilo automobilima, bilo vlakom - dobiti novu priliku. Vjerujemo i da će broj domaćih putnika nastaviti rastu u većini destinacija jer će ljudi vrlo vjerojatno birati lakše dostupna umjesto dalekih i egzotičnih odredišta. Dodatno, ova je kriza kod većine potrošača povećala svijest o važnosti kvalitete proizvoda na destinaciji i prirodi koja ju okružuje. Sve to Hrvatsku i druga važna Falkensteinerova tržišta poput onog austrijskog ili talijanskog čini vrlo zanimljivim odmorišnim destinacijama za tržišta srednje i zapadne Europe. Dakle, mi u Falkensteineru prilično smo optimistični kad je riječ o našem budućem razvoju.

Najavili ste četiri velika investicijska projekta u iduće dvije godine. Je li vam pandemija ovdje poremetila planove ili s investicijama nastavljate kako je bilo zacrtano?

- U srpnju smo otvorili naš novi resort u Calabriji, a u studenom otvaramo novi resort s pet zvjezdica u Kronplatzu. Svi naši preostali projekti idu kako je i planirano pa ćemo u skladu s time sljedeće proljeće otvoriti novi sportski i zabavni centar u Punta Skali te nove rezidencije u Jesolu.

Koji su vaši dugoročni planovi s hrvatskim portfeljem? Pričalo se da Falkensteiner traži prilike za proširenje poslovanja u Hrvatskoj. Tražite li i dalje neke prilike za investiranje u našoj zemlji?

- Prije dvije godine odabrali smo strateški put koncentriranja prije svega oko rasta hotela za odmorišni turizam. Hrvatska u tom smislu ostaje jedno od naših ključnih tržišta, na kojem planiramo daljnja proširenja i razvoj postojećih objekata. Ako se pojavi kakva dobra prilika, naravno, zainteresirani smo i širiti svoj portfelj.

Brojni su hotelijeri ove godine bili kritizirani jer nisu pretjerano spuštali cijene. Jeste li i vi odabrali sličan pristup?

- Jesmo i vjerujemo da je ovo dugoročno najispravniji put. Cijene ponajprije trebaju biti odraz kvalitete i vrijednosti proizvoda, jednako kao i tržišnih potreba. Nismo smanjivali razinu kvalitete i usluge u našim objektima - upravo suprotno - a potražnja na tržištu ostala je prilično jaka. Ono što smo ove godine izgubili, odnosno propustili učiniti posljedica je otkazanih rezervacija uslijed restrikcija putovanja te uvođenje mjera ograničenja kretanja.

Slažete li se s austrijskom odlukom da se za povratke iz cijele Hrvatske uvede testiranje, odnosno 14-dnevna karantena? Nije li ta odluka bila malo prestroga i preuranjena?

- Bili bismo sretniji da su Austrijanci odabrali njemački pristup. Razumijemo zabrinutost zbog rasta broja slučajeva osoba oboljelih od Covida-19, ali različite regije i dijelovi bili su različito pogođeni pandemijom. Uvođenje restrikcija za povratke iz svih dijelova Hrvatske čini se nerazmjerno.

Ipak, udio Austrijanaca koji su ove godine odabrali Hrvatsku za ljetovanje bio je stidljiv i prije uvođenja mjera. Austrijsko je tržište inače naše treće po redu, a ove je godine zabilježeno kao šesto. Zašto su Austrijanci ove godine odlučili puno manje putovati u odnosu na, primjerice, Nijemce?

- Mislim da dio razloga leži u činjenici da ljudi u nesigurna vremena prije svega traže neku razinu sigurnosti, a to je nešto za što vjeruju da će prije dobiti kod kuće nego u inozemstvu. Naravno, dio zasigurno otpada i na vrlo negativne medijske napise koji su se u novinama pojavili nakon održavanja teniskog Adria Cupa u Zadru.

Kako gledate na hrvatske prijetnje Austrijancima kojima poručuju da će im za osvetu uvesti mjere ograničenja uoči skijaške sezone? Može li Austriju uopće pogoditi manjak hrvatskih skijaša?

- Iskreno, odmazda je pristup s vrlo kratkim rokom trajanja. Hoće li u tom slučaju Austrijanci ponovo uzvratiti uvođenjem mjera ograničenja s početkom nove hrvatske ljetne sezone? Izolacionizam i zatvaranje granica nisu pristup, a kamoli rješenje ove zdravstvene krize. To su prvenstveno suradnja i pojačana izmjena informacija. Europa treba otvorene granice kako bi ekonomski prosperirala.

Što mislite o kritikama u kojima se tvrdi da je Hrvatska ove godine zapravo bila sabotirana od konkurencije zbog dobrih turističkih rezultata?

- Mislim da ta teza nije utemeljena u stvarnosti. Prigovara se da je ova kriza s koronom zapravo otkrila nedostatak istinskog zajedništva među članicama Europske unije te da se to najviše odrazilo u turizmu.

Odluke nekih zemalja da zatvore svoje granice činile su se licemjernima?

- Odluke o zatvaranju granica na početku ove krize činile su se razumnima s obzirom na količinu informacija koje smo tada imali o bolesti jednako kao i straha da se pandemija neće moći držati pod kontrolom. No, novija upozorenja protiv putovanja treba promatrati kritički. Kao što sam već rekao, mislim da upozorenje o neputovanju koje vrijedi za cijelu Hrvatsku nije opravdano stvarnom situacijom u pojedinim regijama.

Austrija polovicu svojeg turističkog prometa ostvaruje zimskim turizmom. S obzirom na to da se za jesen stalno najavljuje razbuktavanje pandemije, što očekujete od ovogodišnje skijaške sezone?

- Mislim da je još prerano o tome govoriti. Booking za zimsku sezonu ove će godine biti kratkoročniji nego inače, a dosta toga ovisit će o razvoju situacije s Covidom-19 jednako kao i o operativnosti skijaških zona i regija.

Hoće li korona za vaš posao biti ključni faktor promjena? Koje trajne efekte očekujete za vašu grupu?

- Ova nam je godina pokazala četiri stvari. Prvo, ovakvu tešku krizu nužno ne preživljava najveća kompanija, nego ona koja je sposobna najbrže joj se prilagoditi. Drugo, kvalitetan proizvod i jak brend garancija su preživljavanja u teškim vremenima. Treće, u ovakvim situacijama najjasnije se vidi koliko je važna aktivna i transparentna komunikacija sa zaposlenicima. Četvrto, da biste osigurali dobre rezultate, morate imati konstantan uvid u kontrolu troškova.

Linker
26. prosinac 2020 13:18