Luka Đurić za Globus

Unatoč koroni slušanost radija i dalje raste

Radio se, osim preko FM signala, sve više sluša preko digitalnih platformi, što svakom radiju pruža mogućnost da bude slušan bilo gdje na svijetu Radio digitalizacijom probija koncesijska ograničenja: Unatoč koroni slušanost i dalje raste
Luka Đurić
 Goran Mehkek / CROPIX

Već desetu godinu za redom istraživanje Eurostata pokazuje da građani od svih medija najviše vjeruju radiju. Broj slušatelja se u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, stalno povećava posebno među mladima kojima stoga radiopostaje nastoje ponuditi neke specijalizirane programe koji se ponajprije temelje na glazbi koju ti mladi ljudi vole slušati. Te podatke nam iznosi Luka Đurić, član izvršnog odbora Udruženja europskih radija, AER. On je i potpredsjednik Hrvatskog radijskog foruma (HRF) - udruge građana koja okuplja najveće medijske stručnjake u Hrvatskoj, poglavito radijske, 40-ak mladih profesionalaca iz radijske industrije. HRF je ove godine na Europski dan radija, 13. veljače, i službeno primljen u Udruženje europskih radija.

“HRF okuplja vodeće ljude nekih od najslušanijih radio postaja u Hrvatskoj kao što su narodni, na čelu s direktorom Katijanom Knokom, Antena Zagreb koju vodi Hrvoje Barišić te Radio Dalmacija na čelu s Hrvojem Turićem. Ulaskom HRF-a u AER i mojim dolaskom na mjesto člana izvršnog odbora AER-a, Hrvatska je dobila predstavnika u udruženju koje okuplja najveće i najbolje radijske postaje Europe, pa i šire s obzirom na to da je Australija pridruženi član. AER je trgovačka organizacija koja predstavlja interese više do 5000 privatnih komercijalnih radiopostaja. Glavni cilj je razvitak i unapređenje okvira djelatnosti koje propisuje Europska unija, a kojim su definirane aktivnosti komercijalne radioindustrije. To znači da AER neprestano slijedi aktivnosti institucija EU na područjima medija, telekomunikacija i radijskog odašiljanja te se u cilju razvijanja radijskog sektora usuglašavaju naše zajedničke pozicije”, objašnjava nam Đurić.

Trenutno se, prema njegovim riječima, na razini EU razgovara i o regulativama koje se tiču budućnosti radija. Na primjer automobilska industrija sve više u nove automobile umjesto FM radioprijemnika ugrađuje aplikacije za slušanje radija kao na mobitelu. Isto vrijedi i za sve druge pametne uređaje poput kućnih multimedijalnih kina i zvučnika spojenih s mobitelima. Ukratko - radio se, osim preko FM signala, sve više sluša preko digitalnih platformi, što svakom radiju pruža mogućnost da bude slušan bilo gdje na svijetu. To znači da doseg slušanosti više nije kao do sada ograničen samo prostorom koji obuhvaća koncesija koju ima neka radiopostaja.

Đurić otkriva i najnovije podatke kako je slušanost radija i ove godine porasla iako su neki smatrali da će padati jer su se zbog lockdowna ljudi manje vozili u automobilima gdje obično slušaju radio.

“Za vrijeme lockdowna izvršni odbor AER-a je raspravljao o najboljim praksama koje se tiču pomoći država medijima koji su poput drugih grana gospodarstva također bili pogođeni krizom uzrokovanom pandemijom, a istovremeno su igrali vrlo važnu ulogu obavještavanja javnosti o svim novostima vezanima za covid-19. Moram priznati da je Hrvatska pri europskom vrhu po brzini i kvaliteti reakcije države da pomogne poduzetnicima, pa tako i medijima. Međutim, ima područja na kojima još treba poraditi i još regulativa koje treba modernizirati i prilagoditi europskim praksama, a koje nisu nužno vezane za covid-19, nego za normalno poslovanje. Primjerice, razvojne banke u europskim državama za razliku od našeg HBOR-a u Hrvatskoj nemaju zabranu financiranja medija, pa smo se dogovorili podržati inicijativu HRF-a da i HBOR ubuduće omogući medijima dobivanje razvojnih kredita iz njihovih programa za potrebe raznih investicija s ciljem unapređenja radijske, no i cjelokupne medijske industrije”, otkriva Đurić.

Hrvatski radijski forum se, dodaje, trenutno bavi i edukacijom zaposlenih na radijima, kao i edukacijom onih koji će se na radiju tek zaposliti o suvremenim tehnologijama o kojima ti ljudi nemaju prilike učiti u srednjim školama i na fakultetima. HRF aktivno surađuje s Hrvatskom udrugom poslodavaca kroz Koordinaciju komercijalnih radiopostaja. Na čelu te Koordinacije koja djeluje u sklopu HUP-a je Silvija Londero Šimleša, direktorica i glavna urednica Media Servisa, jedine privatne agencije u Hrvatskoj za proizvodnju radijskih vijesti i drugih sadržaja koje prenosi više od 50 radio postaja. Ona sama ima dugogodišnje iskustvo u radijskom novinarstvu te je predsjednica HRF-a.

“Cilj koji pokušavamo ostvariti u suradnji s HUP-om je sistematizacija tržišta rada. Želja nam je da srednje strukovne škole i fakulteti u svoje programe uključe edukaciju potrebnu za nova radna mjesta na radiju kako bi učenici i studenti doista učili o modernim tehnologijama. Na primjer, posao DJ-a danas više nije samo puštanje glazbe nego i vođenje programa, odnosno koordinacija cijelog programa uživo. Hrvatski sustav obrazovanja budućih medijskih djelatnika - novinara, tehničara, urednika, producenata i ostalih - prilično je zastario. Neka nova zanimanja čak nisu ni pobrojana u katalogu radnih mjesta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”, govori Luka Đurić.

“Komercijalni radiji svoje poslovanje temelje na reklamama, odnosno komercijalnom prostoru koji nude gospodarstvenicima, i zato je nužno stalno povezivati medije s potencijalnim oglašivačima kako bi gospodarstvenici bili bolje upoznati s načinom funkcioniranja radija, pa tako i prednostima koje im donosi oglašavanje na radiju. Prihod koji postaje ostvare prodajom komercijalnog prostora, one opet ulažu u razvoj radijske industrije, uz dakako plaće zaposlenika na kojima se dobrim dijelom taj razvoj i temelji”, ističe Đurić.

Jednom godišnje se održava i HRF akademija. To je, pojašnjava Đurić, konferencija koja okuplja predstavnike radijske industrije, ali i ostalih medija, komunikacijske stručnjake te gospodarstvenike, političare i sve ostale uključene u funkcioniranje i reguliranje medija.

Hrvatska je, dodaje on, najmlađa članica Europske unije, a isto tako i AER-a, no već nakon nekoliko sastanaka izvršnog odbora se pokazalo da po standardima koje provodimo i kvaliteti programa hrvatske radiopostaje ni malo ne zaostaju za onima koje funkcioniraju na nekim daleko većim i razvijenijim tržištima. Članice HRF-a, ukupno 10-ak najrelevantnijih postaja, imaju, otkriva Đurić, oko dva milijuna slušatelja, a sve imaju i digitalne platforme jer samo tako mogu privući i slušatelje mlađe generacije.

“Na primjer jedna od naših mlađih članica, postaja Enter Zagreb koja emitira elektronsku glazbu, toliko je moderno, inovativno i kvalitetno osmislila svoj program da su predstavnici jedne mlade radiopostaje iz Osla došli u Zagreb kako bi se upoznali s njihovim radom i koristili ga kao model za izgradnju svoje radiopostaje”, zaključuje Đurić. Prema njegovim riječima, sve studije i istraživanja pokazuju kako radio kao medij ima svijetlu budućnost.

Tekst je pruzet iz tiskanog izdanja Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. lipanj 2022 11:39