U Splitu je u 98. godini preminuo poznati sveučilišni profesor, političar i menadžer Jakša Miličić. Niz je projekata u kojima je sudjelovao, a koje su građani prepoznali. Svakako je najvažniji dovođenje Mediteranskih igara koje su se održale u Splitu 1979. godine, zahvaljujući kojima je Split doživio velik i smislen razvoj. Osim sportskih objekata koji su sagrađeni u Splitu i nizu dalmatinskih gradova, od kojih su najznačajniji stadion i kompleks bazena na Poljudu, treba izdvojiti gradnju Splita 3, urbanističkog i arhitektonskog remek-djela novije arhitekture, te kompleks Koteks.
U službenom životopisu piše da je Jakša Miličić rođen u Splitu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1959. godine na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 1982. na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završetka studija radio je u GP-u Lavčević u Splitu, zatim kao rukovodilac Službe graditeljstva u Privrednoj komori Dalmacije, a nakon toga je četiri godine bio direktor Građevinsko-školskog centra u Splitu. U razdoblju od 1967. do 1974. bio je predsjednik Skupštine Općine Split.
Nekoliko je mandata bio dekan Fakulteta građevinskih znanosti u Splitu, a potom predsjednik Poslovnog odbora Fakulteta građevinskih znanosti. Umirovljen je kao redoviti sveučilišni profesor 1996. godine.
Brojni projekti
Od njegovih brojnih aktivnosti, ističu se unapređenje građevinarstva u Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj, doprinosi zaštiti okoliša i društveno-političke djelatnosti. Istaknuo se gradnjom pogona za proizvodnju mrežastih armatura Dalmastroj u Splitu 1967. te osnivanjem željezare u Kaštel Sućurcu i tvornice gips-kartonskih ploča u Kninu 1965. godine. Kao gradonačelnik Splita potaknuo je i rukovodio velikim gradskim projektima: od gradnje Splita 3 te planiranja i početka gradnje sportskih objekata za Mediteranske igre 1979. do osnivanja Građevinsko-školskog centra i Građevinskog fakulteta. Sedamdesetih godina angažirao se i na bezuspješnom pokušaju gradnje autoceste Zagreb - Split. U sklopu rješavanja problema gospodarenja komunalnim otpadom, zaslužan je za znanstveno-istraživački projekt Gospodarenje prostorom Kaštelanskog zaljeva koji je rađen pod njegovim vodstvom, iz čega je proistekao projekt EKO-Kaštelanski zaljev. Na izvanrednoj 40. skupštini Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, održanoj u Cavtatu, primio je nagradu za životno djelo.
Jakša Miličić bio je odličan prezenter projekata, a zanimali su ga oni veliki infrastrukturni. Mlađe generacije pamte ga kao savjetnika i voditelja projekta sanacije Karepovca. Svaka njegova rečenica bi svima bila razumljiva i svaka prezentacija izgledala je smisleno. Bio je iznimno šarmantan i znao bi toliko šarmirati poslovne ljude da su mu prilazili i davali kontakte. Svjedočio sam jednom tome - nakon što je održao govor talijanskim poslovnim ljudima na večeri u splitskom hotelu Park, bogati talijanski industrijalci, oduševljeni njegovim govorom i zdravicom na talijanskom jeziku, jedan po jedan uzvratili su mu prigodnim govorom. Moglo ga se često vidjeti u hotelu Park u društvu različitih ljudi, a u posljednje je vrijeme tamo pio kavu i s Fikretom Abdićem. U svom bogatom i dinamičnom životu putovao je na različita mjesta, što su mu neki i zamjerali.
Iako je bio političar, jer se na funkciju čelnog čovjeka Splita u to vrijeme nije moglo doći na drugačiji način, Splićani ga nisu doživljavali kao političara. Mogu ponoviti da se radilo o nevjerojatno šarmantnom čovjeku s izuzetnim socijalnim vještinama.