Val kunske likvidnosti

Umjesto da daju kredite, banke su u HNB ''parkirale'' 27 milijardi kuna

Najviše od svega nedostaje optimizam, na svim razinama, i zato novac stoji neiskorišten
Ilustracija
 Tom Dubravec / Hanza Media

Banke već godinama imaju toliko novca da gotovo ne znaju što bi s njim, početkom ove godine zapljusnuo ih je i dodatni val kunske likvidnosti. Na računima koje imaju kod središnje banke slobodna novčana sredstva su im u prvih pet mjeseci prosječno iznosila 27,3 milijarde kuna, gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Tri su glavna razloga tome: devizne intervencije HNB-a kojima su u sustav emitirane kune, zatim prodaja loših kredita te veća sklonost poduzeća da novac u bankama drže neoročen.

Koliko je to obilje novca u bankama pospješilo prilično zakrčeni tok novca do onih kojima je on potreban? Ukupni plasmani banaka privatnom sektoru u svibnju su bili veći za 0,9 posto ili dvije milijarde kuna nego u istom mjesecu lani, dok su oni državi smanjeni za 9,1 milijardu kuna ili 9,8 posto. Te brojke upućuju da slobodni novac banke i dalje uglavnom "parkiraju" u središnjoj banci i da on ne pronalazi put do realnog sektora od kojega se ipak očekuje širenje poslovanja, otvaranje radnih mjesta i ubrzanje ekonomskog rasta. No, sudeći prema razmišljanju u HNB-u, nije sve tako crno.

- Visoka kunska likvidnost ukazuje da ponuda novca nije prepreka kreditnoj aktivnosti banaka te da banke mogu lagano namiriti potražnju svojih klijenata za kreditima, ističu u središnjoj banci. Kao pozitivne strane ekspanzivne monetarne politike navode višegodišnji pad kamatnih stopa te postupni oporavak kreditne aktivnosti privatnom sektoru. Kada je riječ o državi, njezine potrebe za zaduživanjem su značajno smanjene zahvaljujući fiskalnoj konsolidaciji.

Unatoč osjetnom smanjenju državnog duga, u središnjoj banci smatraju da je on i dalje na visokoj razini u odnosu na usporedive države te da bi ga trebalo dodatno smanjivati.

- Razduživanje države povećalo je pritisak na banke da se okrenu snažnijem kreditiranju ostalih domaćih sektora, naročito nefinancijskih poduzeća i stanovništva, ističu u HNB-u. U kojoj su mjeri banke to i učinile? Ako se gledaju brojke koje se odnose samo na novoodobrene kredite, a ne stanje, krediti poduzećima lani su rasli 2,4 milijarde kuna, a toliki je porast realiziran i u prvih pet mjeseci ove godine. Godišnja stopa njihova rasta tako je ubrzala s 2,5% krajem prošle godine na 3,1% u svibnju ove godine. Ipak, to su skromni pomaci.

U godinama recesije, kada je bilo teško doći do kredita u poslovnim bankama jer su imale veću averziju prema riziku, mnogi su poduzetnici utočište pronašli u državnoj razvojnoj banci, HBOR-u. No, i HBOR je od prošle godine osjetno smanjio aktivnost. U usporedbi s prvih šest mjeseci prošle godine, ove je godine povećana, ali u poslovnim i financijskim krugovima može se čuti kako nije posve jasno kako se državna razvojna banka želi pozicionirati na tržištu. U HBOR-u odgovaraju kako je došlo do zaokreta u poslovnoj politici, u smislu većeg poticanja poduzetnika prema korištenju dostupnih sredstava fondova EU. Na taj način, napominju, "može se ostvariti maksimalna korist za hrvatsko gospodarstvo".

Plasmani stanovništvu, pak, nakon višegodišnjeg pada postupno se oporavljaju od listopada 2016. i rast je u svibnju dosegnuo stopu od 5,3 posto. Najzaslužniji za to su gotovinski nenamjenski krediti. Na kraju, kako podsjeća HNB, oporavak kreditiranja usko je povezan i s oporavkom gospodarske aktivnosti te poslovnim i potrošačkim očekivanjima. A tu stvari baš i ne stoje najbolje. Bankari već godinama problem vide u nedostatku dobrih projekata, a poduzetnici se žale na nepovoljne uvjete kreditiranja, osobito prevelike kolaterale kojima se banke nastoje zaštititi rizika. "Istina je, mi ponekad 'cjepidlačimo', ali u suštini, svima nam nedostaje optimizma koji je nužan ne samo za oporavak kreditne aktivnosti, nego i za ubrzanje ekonomskog rasta", iskreno kaže jedan bankar.

Ostaje pitanje tko će pokrenuti taj optimizam i razvijati neke nove obećavajuće projekte. S razlogom ili ne, nade se ipak polažu u državne institucije. Ako u sustavu postaji toliki višak likvidnosti, pojedini ekonomisti smatraju da i središnja banka raspolaže instrumentima kojima može nametnuti drugačija pravila igre, primjerice uvođenjem penalana depozite banaka. Međutim, veliko je pitanje što bi to značilo u uvjetima kada je sama Vlada previše zaokupirana starim gubitašima, a kada i govori o nekim novim inicijativima, to se više percipira kao ubiranje političkih bodova, nego kao istinska predanost stvaranju boljih uvjeta za investicije i rast. Zato sve ostaje na entuzijastima koji uspijevaju i bez podrške sustava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 18:03