Njemačka i Hrvatska sve više otkrivaju novu radnu snagu među umirovljenicima

Pokušavajući doskočiti problemu nedostatka radne snage, poput Hrvatske, i druge zemlje EU sve više angažiraju umirovljenike. Očekuje se da će takozvani "Aktivni mirovinski plan" njemačkog kancelara Friedricha Merza, njegovo predizborno obećanje, u srijedu odobriti njegova koalicija sa socijaldemokratima.

Nijemci koji odluče raditi nakon dobi za mirovinu moći će zaraditi do 2000 eura mjesečno bez poreza. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja, a vlada procjenjuje, prema uvidu Financial Timesa, da će mjera godišnje koštati 890 milijuna eura. Rad nakon umirovljenja u Njemačkoj je dopušten, kao i u većem dijelu Europe, ali vlada ga želi učiniti privlačnijim upravo poreznim olakšicama.

Zadržavanje iskusnih

Zemlja je već dugo suočena s problemom starenja radne snage, a gospodarstvo se bori s nedostatkom kvalificiranih radnika. "Baby boomeri će postupno odlaziti u mirovinu u nadolazećim godinama, dok sve manje mladih ljudi ulazi na tržište rada. To dovodi do nedostatka kvalificiranih radnika u mnogim industrijama", stoji u nacrtu zakona, a navodi FT.

Procjena je da će se do 2035. godine umiroviti devet posto radne snage, što stvara veliki pritisak na socijalnu državu i gospodarstvo. K tome, od početka ‘90-ih godina udio radnika s nepunim radnim vremenom više se nego udvostručio, na 30 posto, a uglavnom je riječ o ženama.

Trend kojem smo se nekad smijali u Hrvatskoj upravo je postao stvarnost: ‘Nije stvar gušta i viška vremena, nego egzistencije‘

Porezni poticaj, vjeruje se, trebao bi pomoći u "zadržavanju iskustva i znanja u tvrtkama", povećati stopu zaposlenosti, potaknuti gospodarski rast i prihode proračuna. Zaposlenici i poslodavci plaćat će socijalne doprinose na te plaće, što ipak znači olakšanje za opterećene financije zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Među zemljama koje potiču rad nakon umirovljenja je i Grčka; zaposlenim umirovljenicima dopustila je da zadrže pune mirovine, a njihovi dodatni prihodi oporezuju se po smanjenoj poreznoj stopi od 10 posto. Broj zaposlenih umirovljenika porastao je s 35.000 u 2023. na više od 250.000 u rujnu, podaci su grčkog ministarstva rada koje navodi FT.

Porezni tretman u Hrvatskoj

Podaci HZMO-a pokazuju da se broj zaposlenih umirovljenika u Hrvatskoj trenutačno kreće oko 38 tisuća, što je oko deset tisuća više nego prije dvije godine. Uz rad na pola radnog vremena i zadržavanje pune mirovine, od iduće godine uvodi se i mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme, uz pola mirovine. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava vjeruje da će na puno radno vrijeme zaposliti oko devet tisuća umirovljenika i da će do 2028. godine raditi oko 53 tisuće umirovljenika.

Kada je riječ o poreznom tretmanu, dohodak umirovljenika u Hrvatskoj ima isti tretman kao i onaj zaposlenih. Osobni odbitak do 600 eura mogu koristiti samo jednom, kod dohotka ili mirovine, što im se više isplati.