Ulaganja HEP-a u obnovljive izvore i mrežu omogućit će zelenu tranziciju i rast gospodarstva

Hrvatska elektroprivreda ove godine obilježava 130. obljetnicu početka rada prvog cjelovitog elektroenergetskog sustava na tlu Hrvatske i jednog od prvih komercijalnih izmjeničnih višefaznih sustava u svijetu. Samo tri dana nakon poznate hidroelektrane na slapovima Niagare, 28. kolovoza 1895., s radom je počela hidroelektrana Krka, poslije nazvana Jaruga I, koja je električnom energijom opskrbljivala potrošače u 11 kilometara udaljenom Šibeniku. Obilježavanje ove obljetnice važno je za HEP, ali i za sve one tvrtke i pojedince koji su sudjelovali u stvaranju povijesti elektroprivrede u Hrvatskoj. Poseban su trag ostavili graditelji Krke, gradonačelnik Ante Šupuk i inženjer Vjekoslav Meichsner, na koje smo s pravom ponosni, ali i od kojih možemo i danas učiti. Složit ćemo se da nam u gospodarskom životu u Hrvatskoj treba ista takva inovativnost i hrabrost kakvu su pokazali ti šibenski poduzetnici i graditelji još krajem 19. stoljeća.

Suvremeni svijet, gospodarstvo i svakodnevni život nezamislivi su bez električne energije. Zato sve države posebnu brigu vode o uspješnom funkcioniranju (elektro)energetskog sektora. I elektroprivreda u Hrvatskoj prošla je od te povijesne 1895. godine do danas brojne organizacijske promjene s ciljem da se pronađe najučinkovitiji model upravljanja, vodeći računa o potrebama korisnika i društva, tehnološkom razvoju te zahtjevima zaštite klime i okoliša. Prijelomna je bila 1990. godina kada je u Saboru donesena odluka o utemeljenju javnog poduzeća Hrvatska elektroprivreda, jedinstvene tvrtke, odgovorne za ukupnu elektroenergetiku na području Republike Hrvatske. Ta se odluka pokazala dalekosežno važnom i opravdanom već u Domovinskom ratu u kojem je Hrvatska elektroprivreda dala nemjerljiv doprinos obrani domovine, i sama trpeći razaranja i velike materijalne i ljudske gubitke. Spominjem to u godini još jednog značajnog jubileja za Hrvatsku, 30. obljetnice pobjede u Domovinskom ratu. Spominjem i zato što se već od prvih dana jasno pokazalo zašto je za hrvatsko društvo i sigurnost opskrbe građana i industrije važno da HEP grupa posluje kao vertikalno integrirana energetska tvrtka u državnom vlasništvu. Samo takva tvrtka u kriznim situacijama može biti čvrst oslonac Vladi i hrvatskoj državi. Podsjećam na to jer su poslovanje HEP-a i ostvareni financijski rezultat u 2024. godini još uvijek velikim dijelom bili u znaku aktivnosti poduzetih u okolnostima energetske krize, nastale zbog ruske agresije na Ukrajinu, te ublažavanja njezinih posljedica na građane i gospodarstvo.

U 2024. godini nastavila se stabilizacija poslovanja HEP grupe. Ostvarena je više nego dvostruko veća dobit u odnosu na 2023. u kojoj je iznosila 117 milijuna eura. Pozitivan utjecaj na povećanje dobiti imao je nastavak trenda smanjenja ključnih ulaznih troškova poslovanja jer su u odnosu na prethodnu godinu ostvarene prosječno niže cijene uvezene električne energije, prirodnog plina, ugljena i emisijskih jedinica. Na ostvareni rezultat pozitivno je utjecala i provedba kompenzacijskih mjera na temelju odluka Vlade i HERA-e u sklopu provedbe mjera za ograničenje prodajnih cijena električne energije, plina i toplinske energije. Zahvalni smo Vladi na razumijevanju i potpori u procesu pripreme odluka.

Realizacija investicija u 2024. godini iznosila je 523 milijuna eura. Naglasak je bio na investicijama u obnovljive izvore energije. Nastavljena je ili počela gradnja sunčanih elektrana Jambrek, Črnkovci, Radosavci, Dugopolje, Lipik, Čakovec, Unije i Korlat te male hidroelektrane Otočac. SE Korlat (99 MW instalirane i 75 MW priključne snage) najveća je sunčana elektrana u gradnji u Hrvatskoj. Zajedno s postojećom vjetroelektranom činit će obnovljivi hibridni energetski park čija će proizvodnja, počevši od iduće godine, zadovoljiti potrebe 100 tisuća kućanstava. Tijekom godine pripremana je gradnja još osam sunčanih elektrana. Nastavljena je i realizacija kapitalnih projekata kao što su novi blok u Elektrani-toplani Zagreb i Hidroenergetski sustav Kosinj. Ostvarena su rekordna ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu, velikim dijelom financirana bespovratnim sredstvima iz NPOO-a. U idućem razdoblju planiramo snažnije pokrenuti aktivnosti na razvoju projekata skladištenja energije, što je jedan od ključnih elemenata energetske tranzicije Hrvatske, ali i bitan za jačanje tržišne pozicije HEP-a. Te aktivnosti uključuju projekte reverzibilnih hidroelektrana, baterijskih spremnika i zelenog vodika.

Naše investicije, kao i investicije drugih poduzetnika, a koje će se moći realizirati zahvaljujući ulaganjima HEP grupe u mrežu za prijenos i distribuciju električne energije, omogućit će provedbu zelene tranzicije Hrvatske te će pozitivno utjecati na stabilnost i rast hrvatskoga gospodarstva. Njima ćemo doprinijeti jačanju energetske neovisnosti Republike Hrvatske na načelima održivog razvoja i u skladu s klimatsko-energetskom politikom EU. Ujedno ćemo na najbolji način nastaviti hrvatsku priču o vizionarstvu i poduzetnosti koja je počela prije 130 godina.