Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, nastavili su s dvoznamenkastim godišnjim stopama rasta te su krajem rujna bili na razini 295,8 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Uz stagnaciju u odnosu na kolovoz, odnosno blagi pad za 328 milijuna kuna ili 0,1 posto, u odnosu na kraj rujna 2018. godine bili su viši su za 7,3 milijarde kuna ili 2,5 posto.
Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita u rujnu isključivo je rezultat nastavka rasta depozitnog novca. Naime, unatoč blagom smanjenju u odnosu na kolovozu (-0,3 posto) kada je dosegnuta najviša nominalna vrijednost (102,5 milijardi kuna), depozitni novac krajem rujna iznosio je 102,1 milijardu kuna čineći tako 34 posto ukupnih depozita.
Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta koje uz manja odstupanja traju od početka 2015. godine (+18,2 posto u rujnu) što u odnosu na kraj rujna 2018. godine predstavlja porast za 15,7 milijardi kuna.
Takva kretanja rezultat su niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva na najlikvidnije oblike depozita, smatraju analitičari Reiffeisen banke (RBA).
S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su uz stagnaciju na mjesečnoj razini, na godišnjoj razini nastavili padati. Uz pad od osam milijardi kuna ili 4,1 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem rujna iznosili 193,7 milijardi kuna.
Dok se struktura depozita (s obzirom na likvidnost) zamjetno promijenila zadnjih nekoliko godina, primjetno je da valutna struktura štednih i oročenih depozita ostaje slična te i dalje više od 80 posto tih depozita čine valutni depoziti (uglavnom u eurima). Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva. Naime, kao i prethodnih mjeseci i godina preko 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi se na sektor kućanstava.
Ukupni valutni depoziti krajem rujna u odnosu na kolovoz ostali su nepromijenjeni, ali sa 158,1 milijardom kuna oni su i dalje na najnižoj vrijednosti od kolovoza 2013. godine. Na godišnjoj razini ukupni valutni depoziti krajem rujna bili su za osam milijardi kuna ili pet posto niži u odnosu na isti mjesec 2018. godine.
"Daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka. S obzirom nastavak visoke likvidnosti financijskog sustava očekujemo nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca. Struktura oročenih depozita ni idućih tromjesečja neće se znatnije promijeniti", kažu RBA-ovi analitičari.