Kada neće nitko drugi, najveći svjetski trgovac plinom, ruski Gazprom, izračunao je da su europska skladišta plina kraj svibnja dočekala s oko 30 posto slabijom popunjenošću u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
- Situacija s utiskivanjem plina u europska podzemna skladišta plina postaje sve napetija. Kako bi dostigli navedenu ciljanu razinu, europski operateri moraju povećati svoje stope ubrizgavanja, a to će morati učiniti tijekom planiranih popravaka koji će se izvoditi na plinskoj infrastrukturi Europe tijekom ljeta – navodi se u priopćenju Gazproma čiji se podaci o popunjenosti skladišta plina na Starom kontinentu razlikuju od službenih podataka Europske unije.
Naime, prema stanju koje prikazuje službena stranica udruge europskih tvrtki koje upravljaju plinskim skladištima i terminalima Gas Infrastructure Europe (GIE), 31.5. ove godine popunjenost skladišta bila je 48,35 posto ili za 21,63 posto manja od pokazatelja popunjenosti za isto razdoblje prošle godine.
Očekivani pad
U razmatranju različitih podataka Gazproma i GIE treba, prije svega, poći od činjenice da ruski gigant svoje izračune daje u kubičnim metrima, a GIE u teravatsatima plina. U svakom slučaju, nesporna slabija popunjenost europskih skladišta plina nije iznenađenje iz niza razloga, kao što su potpuna ukrajinska blokada protoka ruskog plina preko njezina teritorija od 1. siječnja ove godine, nešto veća potrošnja plina u proljeće ove godine i neizvjesnosti oko pojačane potražnje za ukapljenim prirodnim plinom u Aziji. Zakupci skladišta odnosno trgovci plinom, prema općoj ocjeni na tržištu, stavljeni su pred dodatan izazov u kontroli troškova zbog lani uvedene obveze da europska skladišta moraju do 1.10. biti zapunjena 90 posto. Već su pokrenuti pregovori trgovaca i Europske komisije oko smanjenja spomenute obveze na 83 posto.
Jedino domaće skladište plina PSP Okoli prati spomenuti europski trend slabije popunjenosti, ali po znatno manjoj stopi od europskog prosjeka. Naime, početkom ovog tjedna popunjenost PSP Okoli iznosila je 39,33 posto, što je za 5,49 posto slabije stanje od 9.lipnja prošle godine. Za popunjenost spomenutog skladišta, podsjetimo, odgovorni su zakupci poput Prvog plinarskog društva, HEP-a i INA-e, dok tvrtka PSP Okoli pruža usluge skladištenja. U posebnoj situaciji je HEP koji po naputku Vlade mora osigurati potrebne količine plina uoči ogrijevne sezone, odnosno zapuniti dio Okolija.
Uspoređujući međugodišnju zapunjenost skladišta, najveći ‘pobačaj‘, prema podacima GIE, bilježe Švedska, koja je krajem svibnja prošle godine bila na 63 posto zapunjenosti a u lipanj ove godine uplovila je s zapunjenosti od 20 posto, Slovačka s ‘pobačajem‘ od 35 posto i Nizozemska s 30 posto slabijom zapunjenošću. Slovačka vlada, podsjetimo, odmah je nakon odluke Kijeva da zatvori protok ruskog plina upozorila što će se dogoditi s njihovom opskrbom plinom tražeći od Ukrajine da odustane od blokade. Isti zahtjev Kijevu uputila je i Mađarska čija su skladišta plina 31.5. ove godine bila za 21 posto slabije zapunjena u odnosu na kraj svibnja 2024..
Ubrazno utiskivanje
Izravnu štetu od spomenutog poteza Ukrajine trpi upravo Gazprom koji je imao ugovor s ukrajinskim operatorom plinovoda o transportu plina prema Srednjoj Europi. Ruski plinski gigant izražava sumnju mogu li europske države napuniti svoja skladišta plina do potrebnih 90 posto na 1. listopada ove godine.
- Da bi se europska podzemna skladišta plina napunila, primjerice, do ciljane razine od 90 posto do 1. studenog 2025., europski operateri morat će u sljedećih pet mjeseci utisnuti 41,9 milijardi kubičnih metara plina. To znači da moraju utisnuti 1,5 puta više plina nego u istom razdoblju prošle godine – navodi Gazprom.
Prema podacima GIE, zapunjenost europskih skladišta povećala se u prvih devet dana lipnja za 3,4 posto u odnosu na kraj svibnja ove godine. To je duplo veći porast popunjenosti od onog koji je zabilježen u istim razdobljima prošle godine, što znači da se punjenje ubrzava. Je li tempo ubrzanja dovoljan biti će jasnije u nastupajućim tjednima i mjesecima.
Komentari
0