Uvođenje obveznog plaćanja doprinosa na puno radno vrijeme za direktore i članove uprava narušava konkurentnost hrvatskog gospodarstva za 0,24 boda i gura ga dva mjesta niže na globalnoj listi konkurentnosti, stoji u analizi Udruge poreznih obveznika Lipa objavljenoj u utorak.
Ta mjera najviše pogađa poduzetnike početnike, a Hrvatsku na globalnoj listi konkurentnosti stavlja iza Armenije i Azerbejdžana, pokazuje analiza koju je za Lipin Barometar konkurentnosti izradila Dagmar Radin.
Iz Lipe podsjećaju da su izmjenom Zakona o doprinosima od 1. siječnja 2019. godine direktori i članovi uprave tvrtki, pa i poduzetnici početnici, moraju plaćati doprinose na puno radno vrijeme, bez obzira rade li manje i imaju li sredstva za plaćanje tog novog nameta.
"U slučaju da direktor ne radi puno radno vrijeme i mjesečna osnovica po kojoj obračunava doprinose je manja od propisane, mora platiti razliku. Činjenica da je obveznik plaćanja te razlike sam direktor kao fizička osoba, a ne tvrtka, predstavlja dodatni negativni utjecaj na konkurentnost jer dovodi u pitanje usklađenost zakona s temeljnim smislom instituta "ograničene odgovornosti" na kojem se temelji moderna tržišna ekonomija", pojašnjavaju.
Iz te udruge ističu i da su, unatoč kritikama privatnog sektora i negativnim komentarima tijekom javnog savjetovanja prilikom predlaganja izmjena zakona, mjere još postrožene povećanjem osnovica od 1. siječnja ove godine, i to za 3,5 posto, s 5.491,20 kuna na 5.682,30 kuna.
"To je dodatni trošak od oko 2.200 kuna, koji je značajan za poduzetnike-početnike", naglašavaju iz Lipe.
Kažu da takva mjera ima značajan utjecaj na poduzetništvo u Hrvatskoj jer je postotak samozaposlenih još uvijek nizak u usporedbi s ostalim članicama EU-a.
Ističu da to porezno opterećenje značajno uvećava trošak poslovanja u prvim godinama poslovanja, kada tvrtke u većini još ne uspijevaju ostvarivati profit.
"Dakle, ova mjera ne razlikuje tvrtke niti po veličini, niti po vremenu poslovanja, odnosno profitabilnosti i traži namirivanje dugova prema državi i u slučajevima kada sami direktori sebi ne mogu isplatiti ni minimalnu plaću", upozoravaju iz Lipe.
Navode da procijenjeni negativni učinci prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma uključuju sljedeće segmente: teret regulacije, nedostatak dugoročne vizije vlade, povećanje rigidnosti odnosno umanjivanje fleksibilnosti u određivanju plaća, povećavanje nejednakosti odnosa ženske i muške radne snage na tržištu, povećanje troškova poslovanja posebice u prvim ključnim godinama poduzetništva, negativan učinak na poduzetnički rizik, te smanjivanje raznolikosti radne snage.
Iz Lipe upozoravaju da utjecaj ovog poreznog opterećenja samozaposlenima, odnosno direktorima tvrtki predstavlja dodatnu prepreku poduzetnicama, koje se žele ekonomski osamostaliti te stvorit dodatnu vrijednost na tržištu.
Poduzetnice u nepovoljnijoj poziciji
"Žene koje se bave poduzetništvom ovim su zakonom stavljene u nepovoljniju poziciju te im je mnogo teže ostvariti dobit koja bi njihovo poduzetništvo učinili održivim. Porezni trošak koji smanjuje mogućnost uspjeha žena poduzetnica te isto tako umanjuje mogućnost da će se žena odlučiti otvoriti svoje poduzeće, ima negativan učinak ne samo na raznolikost tržišta rada te rast BDP-a, već i na potencijal za inovacije", smatraju iz Lipe.
Ocjenjuju i da je predzadnjom fazom reforme porezni sustav kroz dodatnu kompleksnost postao skuplji poreznim obveznicima, ne uzimajući u obzir samo određivanje minimalne osnovice za direktore i članove uprave te dodatni izračun razlike u slučaju isplate nižeg iznosa.
"S obzirom da se privatni sektor u Hrvatskoj temelji na mikro i malim kad se gleda postotak svih poduzeća, to ukazuje kako Vlada, zapravo, ne razmišlja dugoročno niti stvara poduzetničku klimu koja bi podržala i osnažila prosperitet ovog segmenta gospodarstva bitnog za budućnost ekonomskog razvoja", kažu iz Lipe.