Porezni prihodi i doprinosi u Hrvatskoj, iskazani udjelom u BDP-u, bili su prošle godine ispod prosjeka Europske unije, zadržavši se na razini 2016., pokazalo je najnovije izvješće europskog statističkog ureda.
Na razini Europske unije porezni prihodi iskazani udjelom u BDP-u blago su porasli u 2017., na 40,2 posto, s blago na niže revidiranih 39,9 posto u godini ranije, izvijestio je Eurostat u srijedu. Blago su povećani i u eurozoni, sa 41,2 posto u 2016. na 41,4 posto u prošloj godini.
Među zemljama članicama najviše je prihode i doprinose iskazane udjelom u BDP-u prošle godine bilježila Francuska, od 48,4 posto. Slijede Belgija sa 47,3 posto i Danska sa 46,5 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
U Hrvatskoj su porezni prihodi i doprinosi, iskazani udjelom u BDP-u, u 2017. godini iznosili 37,8 posto, zadržavši se na razini prethodne godine.
Najbliže su Hrvatskoj Mađarska s udjelom poreza u BDP-u od 38,4 posto, Portugal s 36,9 posto i Slovenija s 36,8 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Najniže su porezne prihode, iskazane udjelom u BDP-u, u 2017. godini bilježile Irska, od 23,5 posto, i Rumunjska, od 25,8 posto.
Ukupno je 15 zemalja članica u prošloj godini zabilježilo višu razinu poreznih prihoda iskazano udjelom u BDP-u nego u godini ranije. Najviše je njihov udio porastao na Cipru, za 1,1 postotni bod, te u Luksemburgu, za 0,7 postotnih bodova.
U 13 zemalja udio je smanjen, a najviše u Mađarskoj, za 0,9 postotnih bodova. Slijedi Estonija s prošlogodišnjim smanjenjem udjela poreza u BDP-u u odnosu na 2016. za 0,8 postotnih bodova, te Rumunjska s 0,7 postotnih bodova.
Razlike u poreznoj politici zemalja EU-a
Na razini EU-a najviša je razina poreznih prihoda iskazano udjelom u BDP-u zabilježena u kategoriji poreza na proizvodnju i uvoz, od 13,6 posto BDP-a. Slijede neto doprinosi s 13,3 posto i porezi na dohodak i imovinu, od 13,1 posto iskazano udjelom u BDP-u.
U eurozoni je situacija nešto drugačija, budući da je najviša razina poreznih prihoda iskazana udjelom u BDP-u zabilježena u kategoriji neto doprinosa, od 15,2 posto. Na drugom su mjestu s 13,2 posto porezi na proizvodnju i uvoz, a na trećem porezi na dohodak i imovinu s 12,8 posto iskazano udjelom u BDP-u.
Hrvatska je tako, uz Švedsku, u prošloj godini bilježila najvišu razinu poreznih prihoda, iskazano udjelom u BDP-u, u kategoriji poreza na proizvodnju i uvoz, od 19,6 posto. Švedska je na prvom mjestu s 22,7 posto. Najniži su bili u Irskoj, gdje su iznosili 8,5 posto iskazano udjelom u BDP-u. Slijedi Njemačka s 10,7 posto, te Slovačka s 11,1 posto.
Najniži neto doprinosi u Danskoj
Porezni prihodi od dohodaka i imovine iskazani udjelom u BDP-u najviši su bili u Danskoj, gdje su dosegnuli 29,7 posto, te u Švedskoj s 18,9 posto.
Hrvatska je u 2017. bila u skupini zemalja s najnižom razinom prihoda od poreza na dohodak i imovinu iskazano udjelom u BDP-u, od 6,3 posto. Najniži su bili u Rumunjskoj gdje su iznosili 6,1 posto iskazano udjelom u BDP-u.
Neto doprinosi bili su, pak, najviši u Francuskoj, gdje su u 2017. dosegnuli 18,8 posto BDP-a, te u Njemačkoj, sa 16,7 posto BDP-a.
U Hrvatskoj su neto doprinosi u prošloj godini dosegnuli vrijednost od 11,9 posto BDP-a. Najniži su bili u Danskoj, u protuvrijednosti 0,9 posto BDP-a, te u Švedskoj, od 3,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.